Tip:
Highlight text to annotate it
X
(Muzika)
Moja supruga je trudna i očekujemo naše prvo dete.
Kada ljudi vide njen veliki stomak,
prvo pitanje koje postave, gotovo bez izuzetka je:
"Da li je dečak ili devojčica?"
Postoje pretpostavke iza tog pitanja
koje uzimamo zdravo za gotovo zbog poznavanja ljudske biologije.
Za ljudske bebe, podrazumevano je da su šanse 50%
da bude dečak ili devojčica.
Ali, zašto je tako?
Pa, odgovor zavisi od načina na koji se pol određuje,
a koji se razvio kod naše vrste.
Vidite, kod većine sisara,
pol bebe je određen genetski
XY sistemom hromozoma.
Sisari imaju dva hromozoma koji određuju pol,
jedan se nasleđuje od mame, drugi od tate.
Par X hromozoma daje devojčicu,
dok X i Y zajedno daju dečaka.
Kako žene imaju samo X hromozom u jajnim ćelijama,
a muškarci mogu imati i X i Y u spermatozodima,
otac je taj koji određuje pol deteta
i šanse da će biti dečak ili devojčica su 50/50.
Ovaj sistem funkcioniše kod sisara,
ali kod drugih živih bića možemo sresti drugačije sisteme
koji funkcionišu dobro kod njih.
Postoje i grupe životinja koje imaju genetsko određivanje pola,
ali njihov sistem se može znatno razlikovati od našeg.
Ptice i neki reptili imaju genetsko određivanje pola,
ali umesto da pol određuje tata,
to radi mama.
Kod ovih životinja, mužjak stvara par Z hromozoma,
pa mužjaci mogu dati samo Z hromozom.
Kako god, kod ovih životinja,
jedan Z i jedan W hromozom zajedno,
kao par, daju ženku.
Po ovom sistemu, šanse za mužjaka ili ženku su i dalje 50/50,
samo što od mame zavisi da li će dati jajnu ćeliju
sa Z ili W hromozomom.
Neke grupe imaju genetsko određivanje pola
koje funkcioniše sasvim drugačije.
Na primer, mravi imaju jedan od najzanimljivijih sistema
za određivanje pola, zbog koga, ako ste mužjak mrav,
vi nemate oca.
U koloniji mrava postoji striktna podela rada.
Postoje vojnici koji brane koloniju,
radnici koji sakupljaju hranu, čiste mravinjak i brinu o mladima,
a tu je i kraljica sa malom grupom mužjaka za parenje.
Kraljica će se pariti i sačuvati spermu mužjaka.
I ovde postaje stvarno interesantno.
Ako kraljica upotrebi tu spermu da oplodi jaje,
iz tog jajeta će se izleći ženka.
Ali, ako ne oplodi jaje,
iz njega će se i dalje izleći mrav,
ali će uvek biti mužjak.
Dakle, muški mravi ne mogu imati oca.
I mužjaci mrava žive tako,
sa samo jednom kopijom svakog gena,
skoro kao šetajuća polna ćelija.
Ovaj sistem razmnožavanja zove se partenogeneza
i srećemo ga ne samo kod mrava,
već i kod drugih visoko društvenih životinja poput pčela i osa.
Pošto je naš pol genetski određen,
a znamo i da se kod drugih životinja pol određuje genetski,
lako je zaključiti da za sve životinje važi
da je pol bebe određen genetski.
Ipak, za neke životinje, pitanje pola
nema nikakve veze sa genima
i može zavisiti, na primer, od vremena.
To važi za aligatore i većinu kornjača.
Kod ovih životinja, pol zametka u jajetu
je određen spoljnom temperaturom.
Kod ovih vrsta, pol bebe nije određen onda kada se jaje položi,
i ostaje neodređen do nekog trenutka na sredini
razvojnog perioda, kada se dosegne kritično vreme.
Tokom tog perioda, pol se potpuno određuje
temperaturom u gnezdu.
Kod šarenih kornjača, na primer,
temperatura iznad neke kritične tačke
će stvoriti ženke unutar jaja,
a hladnija temperatura će stvoriti mužjake.
Ne znam ko je smislio ovu tehniku pamćenja,
ali barem kada su kornjače u pitanju možete zapamtiti
da su one sve vruće cice i kul baje.
Za neke tropske ribe, pitanje pola
rešava se tek kasnije u životu.
Recimo, svaka riba-klovn je na početku mužjak.
Ali, kako odrastaju, postaju ženke.
One takođe provode život u malim grupama sa strogom hijerarhijom
gde se samo najdominantniji mužjak i ženka razmnožavaju.
Zanimljivo, ako dominantna ženka u grupi ugine,
najveći mužjak će vrlo brzo da se pretvori u ženku
i zauzme njeno mesto,
a ostali mužjaci će se pomeriti za po jedno mesto u hijerarhiji.
Kod jedne druge okeanske životinje,
zelenog crva,
pol određuje potpuno drugačiji aspekt okruženja.
Za ovu vrstu, pitanje je gde će larva
pasti na morsko dno.
Ako se larva spusti na dno
iz nje će postati ženka.
Ali ako se larva spusti na vrh ženke,
onda postaje mužjak.
Dakle, za neke vrste pol se određuje genetski,
dok za druge, na to utiče okruženje.
A, postoje i oni kojima je ovo potpuno nebitno.
Na primer, postoji vrsta guštera
koja živi u pustinji i za njih je odgovor jednostavan.
Biće ženka. Uvek je ženka.
Cela vrsta se sastoji gotovo samo od ženki,
i kada polože jaja, iz njih se izlegu njihovi ženski klonovi.
Dakle, hoće li biti dečak ili devojčica?
U celom životinjskom carstvu,
sve zavisi od načina određivanja pola.
Za ljude, to je genetski XY sistem.
A, što se mene i moje supruge tiče,
saznali smo - biće dečak.