Tip:
Highlight text to annotate it
X
OK, danas ću prikazati model mitoze i mi ćemo to uraditi sa jednostavnim
organizmom. U ovom organizmu ćemo imati četiri hromosoma i ja ću dodati
ostala dva za koji momenat. I naša diploidna ćelija će imati diploidan broj
od četiri. Šta znači diploidno, a šta haploidno? U ovom slučaju diploidno znači da
imaš hromosom od svoga oca, koji dobijaš od njega i hromosom koji
dobiješ od majke. Sada bismo mogli ovaj mogli nazvati hromosom 1 i to je zato što je
najduži. Ako bismo imali druga dva hromosoma, ovo bi bio hromosom 1, a ovaj bi bio
hromosom 2. U nama, ljudima, imamo 22 para hromosoma koje zovemo AUTOSOMI i imamo
polne hromosome (HETEROSOMI). Ali način na koji ćemo ih imenovati su samo brojevi 1 , najduži,
2 je sljedeći najduži, 3 je sljedeći najduži. Još par stvari koje bi trebao znati o
hromosomu. Ovo bi bila centromera, centralno mjesto gdije se spajaju hromatide, onda
svaka od ovih kuglica predstavlja gen. Sada mi ovde imamo nekoliko gena ali u čovjekovoj
ćeliji ćemo imati na hiljade gena na svakom hromosomu. Tako da je ovo
veoma pojednostavljen model. Možete da zamislite da je ovo ljudski hromosom, cijela moja ploča
bi bila ispunjena sa ovim hromosomima. Tako da je ovo veoma jednostavan model. Ovaj
ovde oca i ovaj ovde od majke su nešto što zovemo HOMOLOGNIM hromosomima.
A to znači da oni imaju istu dužinu, ali oni ne moraju nužno da
se jednako ispoljavaju. Šta to zapravo znači? Hromosom 1 od oca i 1 od majke će biti
potpuno iste dužine, centromere locirane na istom mjestu i geni će biti na
istim mjestima. Naprimjer, ovoje gen za plave oči. Ovo bi moglo biti mjesto gdije
se nalazi drugi gen za plave oči. I tako se možda pitate, pa kako se oni
razlikuju iako sve izgleda kao da je isto. Pa, upravo ovaj ovde bi mogao da bude recesivan
za plave oči i ovaj bi mogao biti dominantan gen. On vam ne daje plave oči. I tako
ovi ALELI će biti na obe strane. Ili ovaj ovde može biti gen
za autostoperski palac, vaš palac će saviti unazad, ovako, i ovde autostoperski palac.
Ovaj može biti za ravan palac. Tako da vi nemate autostoperski palac.
I tako hromosom koji ste dobili od vašeg oca i hromosom koji ste dobili od vaše majke su HOMOLOGNI hromosomi
i nikada se ne nalaze jedan do drugog osim u mejozi, o kojoj ćemo kasnije pričati. OK,
Koji je cilj mitoze? Cilj mitoze je da se napravi potpuno ista kopija jezgra.
Ovaj krug ovde, omeđan ovom linijom, će biti jezgro a ovi
će biti hromosomi unutar njega. Šta to ćelija čini prije diobe?
Ćelija će postati veća, a onda kopira svoju DNK. Dopustite mi da prikažem kako to sve radi. Kada
ona kopira DNK ovaj hromosom će imati tačnu kopiju sebe. Ovo se dešava tokom
S faze
Ovaj hromosom će imati istu kopiju sebe, ovaj će imati tačnu
kopiju sebe i onda će i ova imati tačnu kopiju sebe. Tako da je ovo možda
izgled na koji vas podsjeća hromosom. I nakon
S faze, imaćete ćeliju
ili hromosom koje je napravio potpuno istu kopiju sebe. Tako da ovaj gen ima
kopiju sebe na ovoj strani. Drugim riječima, ove dvije strane su potpuno iste.
Ustvari one se zovu sestrinjske hromatide. Ovo bi bilo na
kraju S faze
Šta se dešava nakon S faze?
Ona ide u drugu fazu rasta zvana
G2 faza, Tako
da je ona dio
interfaze.Tokom intefaze nebi se vidjeli hromosomi.
Sva DNK bi bila razmotana i radila svoj posao. To je
posao koji ona inače radi. Tako da nećete vidjeti hromosome koje izgledaju ovako
sve dok ne dođemo do PROFAZE. OK. Šta se dešava tokom profaze. Sva DNK
će da se umota i mi ćemo biti u mogućnosti da je vidimo. OK. Šta se dešava kasnije? Tobi bila
profaza. Sljedeća će biti METAFAZA. U Metafazi se događa to
da će se tanka vretenasta vlakna zakačiti na hromosome i oni će se poredati i
sresti u sredini. Oni će se poredati ovako. Ovaj hromosom će stajati gore
tako, ovaj će se pronaći ovde, i ovaj će stajati ovde. Dakle razlog
zašto se oni ovako redaju jeste što će se vlakna diobenog vretena prikačiti za njih
i oni će ići od ovde tačke ovde, do ove. I takođe će se prikačiti i sa ove strane.
Sada će vreteno ići van jezgra.
Ja bih nacrtao, ali ne može da stane na ekran. Dakle,
biće razapete na obe strane diobenog vretena i poredaće se savršeno
u liniju koju zovemo METAFAZNA PLOČA. Dakle, ovo bi bila metafaza.
Šta se dešava sljedeće? Slijedi ANAFAZA. Dakle u anafazi
kako se vlakna budu skraćivala, ovi hromosomi će biti povučeni na stranu.
Sve se ovo dešava istovremeno.
Oni će otići na krajeve a onda će vlakna
početi da nestaju i imaćemo dva potpuno nova jezgra.
Tako da će ovo biti jedno jezgro, a ovo drugo. Ako sada pogledamo hromosome
u svakom od ovih jezgara
imamo potpuno iste hromosome.
Drugim riječima, mi imamo dva potpuno nova jezgra i svaki od njih ima jednaku DNK.
A to je i cilj mitoze! Cilj je dakle da se naprave dvije potpuno iste kopije ćelije.
Sačekajte da počistim ovaj nered, a onda
kako se ovo razlikuje od mejoze. U mitozi se prave dva jezgra
i ta jezgra će biti potpuno ista, ali dopustite mi da prikažem šta se dešava u mejozi.
U mejozi nije cilj nije da se naprave dvije iste ćelije, naprotiv, nastaće različite ćelije.
Mi pravimo genetički različite ćelije. I kako to sve počinje? Pa, počinje na isti način.
Ćelija će napraviti kopiju sebe. Proći će kroz fazu rasta,
tako da će ćelija postati veća, a onda će se izvršiti duplikacija DNK,
I ovo će biti kraj interfaze.
Dakle ćelija je narasla, izvršila duplikaciju DNK i onda počinje
da raste opet. Ali ovde ćemo ipak imati nešto drugačije. U mejozi
imamo dvije diobe. Tokom prve diobe homologni hromosomi
će se naći zajedno i nastaće nešto što zovemo TETRADE (BIVALENTI). Dakle imamo ovaj homologni par
koji stoji zajedno i drugi homologni par koji se ponaša na isti način. Drugim riječima, hromosom koji dobijete
od ova i hromosom koji dobijete od majke će stojati zajedno i oni će se umotati
jedan oko drugoga. Oni se poravnavaju po sredini i ovo je METAFAZA I (jedan)
Zapravo ovo se dešava malo prije profaze
Oni će se umotati jedan za drugog tako blizu da će dijelovi
jednog hromosoma razmjeniti da djelovima drugog hromosoma.
Tokom PROFAZE I oni će zamjeniti neke svoje dijelove.
A ovaj mali gen bi se mogao zamjeniti
sa drugim genom ovde. Ovo nam daje varijabilnost.
Ovo se dešava tokom profaze I. Desio se CROSSOVER tako da se genetički materijal izmješao.
Ima još jedna važna stvar koja se dešava tokom metafaze I. Ovo se može poredati
ovako. Ali može se poredati i ovako...
Ovo se zove NEZAVISNA ORJENTACIJA HROMOSOMA (u metafazi I)
U zavisnosti na kojoj su se strani našli
biće povučene na različite strane. Zašto je ovo važno?
Pa recimo da je ovaj gen za Huntingtonovu bolest.
Huntingtonova bolest znači da ćete umrijeti kada napunite četrdeset godina. Ako se ona postavi ovde
i ode u spermij ili jajnu ćeliju, dobićete Huntingtonovu bolest.
Ali ako se ona nađe ovde, nećete je dobiti.
Šta se dešava sljedeće?
Dodaćemo diobeno vreteno na svaki od ovih hromosoma.
буде вретено ту и тамо ће бити вретено овде и да вретена ће
Tokom ANAFAZE I će ih rastaviti te će se naći na suprotnim stranama.
Sada se formiraju dva nova jezgra.
Sada smo formirali dva nova jezgra.
Ali sada nećemo prolaziti kroz drugu INTERFAZU.
Oni će se opet poredati na sredini ćelije.
I onda će se jednostavno prepoloviti na pola.
иди на овај начин, ова ће ићи овуда. Ово ће ићи овуда. Ово ће ићи ово
I ista će se stvar dogoditi ovde.
Sada smo stvorili četiri ćelije.
U mejozi nastaju četiri jezgre (ćelije). Mejoza se razlikuje od mitoze zato što imamo redukovan broj hromosoma
Imaju po sva u svakom, ali smo ih i sve učinili drugačijim.
Ako pogledate kombinaciju boja u svakom od novonastalih jezgara, primjetićete da se potpuno se razlikuju.
Kod muškaraca svaka od ove četiri ćelije postaje spermij.
Ali kod jajnih ćelija to je malo drugačije.
Kod jajnih ćelija samo jedna od ovih ćelija će biti izabrana. Recimo ova.
A ostaće će biti nešto što se zove polocita.
Drugim riječima neće uopšte biti iskorištene. Razlog tome
je složena građa jajeta.
Ono će sadržati mitohondrije, endoplaznatski retikulum (EPR)
goldžijev aparat... Tu se nalazi mnogo ostalih dijelova ćelije.
U jajetu će biti odabrana samo jedna od četiri koja će postati jezgro.
Šta se sljedeće dešava u životnom ciklusu?
zamislimo da ovo ne dolazi iz istog jajeta,
ovaj spermij će oploditi ovo jaje.
Nastaje oplođena jajna ćelija. 2n=4
Zovemo je još i ZIGOT.
Sada imamo hromosom 1 od oca i hromosom 1 od majke.
Hromosom 2 od oca i hromosom dva od majke. Sada imamo oplođenu jajnu ćeliju.
Kako iz zigota nastaje potpuno novi organizam?
Oni će početi da prave kopije sebe mitotičkim diobama.
Mitotičke diobe prave potpuno iste kopije sebe.
Mejotičke diobe stvaraju četiri ćelije genetski različite. Nadam se da je ovo od pomoći.