Tip:
Highlight text to annotate it
X
Ta divna muzika, uvodna muzika...
"Marš slonova" iz Aide - to je muzika koju sam odabrao za svoju sahranu.
(smeh)
Možete da vidite i zašto. Trijumfalna je.
Ja ću... Ja neću osećati ništa, ali kada bih mogao,
osećao bih se trijumfalno zato što sam uopšte živeo,
što sam živeo na ovoj predivnoj planeti,
i što sam imao priliku da razumem
nešto o tome zašto sam uopšte i bio ovde, pre nego što nisam bio ovde.
Da li razumete moj čudni engleski naglasak?
Kao i svi, bio sam zadivljen jučerašnjom sekcijom o životinjama,
Rovertom Fulom i Fransom Lentingom i ostalima,
i lepotom stvari koje su prikazali.
Jedina stvar koja mi je parala uši bila je kada je Džefri Kacenberg rekao za mustanga:
"Najveličanstvenija bića koja je Bog stavio na Zemlji."
Naravno, svi mi znamo da on to nije zapravo mislio,
ali danas u ovoj zemlji ne možeš biti suviše pažljiv.
(smeh)
Ja sam biolog, i centralna teorema moje struke: teorija postanja,
Darvinova teorija evolucije putem prirodne selekcije.
U svim stručnim krugovima ona je potpuno prihvaćena.
U nestručnim krugovima izvan Amerike ona se uglavnom ignoriše.
Ali, u nestručnim krugovima u Americi,
ona izaziva toliko neprijateljskih reakcija...
(smeh)
da je potpuno ispravno reći da su američki biolozi u ratnom stanju.
Taj rat toliko zabrinjava trenutno,
sa sudskim parnicama koje se pokreću u sve većem broju država,
da sam morao da kažem nešto o tome.
Ako vas zanima šta imam da kažem o darvinizmu kao takvom,
to možete da saznate u mojim knjigama,
koje nećete naći u knjžari prekoputa.
(smeh)
Savremeni sudski procesi
se često tiču navodne nove verzije kreacionizma,
koja se naziva "inteligentni dizajn", ili samo ID.
Ne dajte se prevariti. Ništa nije novo u vezi sa ID-om.
To je čist kreacionizam sa drugačijim imenom.
Prekršten, pažljivo biram tu reč,
(smeh)
iz taktičkih i političkih razloga.
Argumenti takozvanih teoretičara inteligentnog dizajna
su oni isti stari argumenti koji su oboreni mnogo puta, ponovo i ponovo,
od vremena Darvina pa do danas.
Postoji i efikasan evolucionistički lobi
koji koordinira borbom u ime nauke,
i ja se trudim da uradim sve što mogu kako bih mu pomogao,
dok se oni poprilično uzrujaju kada se ljudi poput mene usude da istaknu
da smo mi i ateisti i evolucionisti.
Oni nas doživljavaju kao provokatore, a sigurno razumete zašto.
Kreacionisti, u nedostatku bilo kakvog suvislog naučnog argumenta
koriste popularnu fobiju od ateizma.
Izvolite predavati deci evoluciju na časovima biologije,
i ona će uskoro da se drogiraju, postaće kriminalci i perverznjaci.
(smeh)
Zapravo, obrazovani teolozi od Pape na niže
čvrsto podržavaju evoluciju.
Ova knjiga Keneta Milera, "Pronalazak Darvinovog boga",
jedan je od najefikasnijih napada na inteligentni dizajn koje sam video,
a još je efikasniji zato što ju je napisao
pobožni hrišćanin.
Ljude poput Keneta Milera možemo nazvati Bogom danim za evolucionistički lobi
(smeh)
zato što otkrivaju laž da je evolucionizam zapravo
isto što i ateizam.
Sa druge strane, ljudi poput mene su provokatori.
Ali sada želim da kažem i nešto lepo o kreacionistima.
Slušajte pažljivo, jer ovo ne radim često.
(smeh)
Mislim da su u jednoj stvari u pravu.
Mislim da su upravu kada kažu
da je evolucija u osnovi neprijatelj religiji.
Već sam rekao da su mnogi evolucionisti, poput Pape,
religiozni, ali smatram da se zavaravaju.
Verujem da pravo razumevanje darvinizma
duboko nagriza religioznu veru.
Može se učiniti da sam počeo da propovedam ateizam,
ali želim da vas uverim da to nije ono što ću učiniti.
To bi za tako prefinjenu publiku kao što je ova
bilo isto što i propovedanje crkvenom horu.
Ne, ono što želim da vam ispropovedim
(smeh)
ono što zapravo želim da propovedam jeste militantni ateizam.
(smeh)
(aplauz)
Ali to sad zvuči previše negativno.
Da sam želeo, da samo osoba koja želi da očuva veru,
bio bih jako uplašen snage nauke o evoluciji,
kao i svake druge nauke, ali ove posebno...
snage da inspiriše i očara, upravo zato što je ona ateistička.
E sad, veliki problem za svaku teoriju biološkog dizajna
jeste objašnjenje statistički enormno malih verovatnoća za živa bića,
statističke neverovatnoće u pravcu pravilnog dizajna --
Kompleksnost je prava reč za ovo.
Standarni argument kreacionista - postoji samo jedan, a svi ostali se svode na ovaj jedan --
polazi upravo od te statističke neverovatnoće.
Živa stvorenja su suviše kompleksna da bi nastala slučajnošću;
i stoga mora postojati njihov tvorac.
Ovakva tvrdnja, naravno, uskače sama sebi u stomak.
Ma kakav tvorac sposoban da stvori nešto vrlo složeno
mora sam da bude još složeniji, i to je samo početak onoga što on treba da radi,
a tu su i druge stvari, kao što su
oproštaj grehova, blagoslov braka, uslišivanje molitva...
-- navijanje za našu stranu u nekom ratu --
(smeh)
-- osuđivanje naših seksualnih života, i tako dalje.
(smeh)
Složenost je problem koji svaka biološka teorija mora da reši,
i nemoguće ga je rešiti pretpostavljanjem uzroka koji je još složeniji,
čime problem postaje još složeniji.
Darvinova prirpodna selekcija je toliko zadivljujuće elegantna,
jer rešava taj problem tako što složenost
objašnjava koristeći samo jednostavnost.
Ona to u osnovi čini preko glatkog uspona,
postepenog uspona, korak po korak.
Ovde moram da naglasim da je poenta ove priče
kako darvinizam nagriza religiju
upravo zato što on jeste elegantan, sveden, moćan,
štedljivo moćan.
On poseduje stabilnost prelepog visećeg mosta.
A teorija o bogu nije samo loša teorija.
Ispada da ona, u principu, ne može ni da drži vodu.
Da se vratim na taktiku evolucionističkog lobija.
Želim da istaknem da je provokacija možda i najbolji metod.
Moj pristup napadu kreacionizma je drugačiji od pristupa te struje.
Moj pristup napadu kreacionizma podrazumeva napad na religiju,
i ovde se dotičem velikog tabua -
zabrani pričanja lošeg o religiji,
a ja ću to da učinim rečima pokojnog Daglasa Adamsa,
dragog prijatelja koji bi, ukoliko nije bio na TED-u
svakako trebalo da bude pozvan.
(Richard Saul Wurman: Bio je pozvan.)
Bio je. Dobro! I mislio sam da je trebalo da bude.
On svoj govor snimljen na Kembridžu,
neposredno pred smrt,
započinje objašnjavajući na koji način nauka radi, kroz testiranje hipoteza,
koje su tako postavljene da budu slabe na opovrgavanje , a onda nastavlja.
Citiram: "Čini se da religija ne funkcioniše tako.
U njenom središtu su određene ideje, koje nazivamo svetima.
A to ustvari znači da o takvoj ideja ili tvrdnja
ne smeš da kažeš ni jednu lošu stvar.
Jednostavno ti nije dozvoljeno. A zašto? Zato što nije.
(smeh)
Zašto bi bilo savršeno legitimno podržati republikance ili demokrate,
ovaj ili onaj ekonomski model, Mac umesto Windows-a,
a da je imati stav o tome kako je univerzum nastao,
ili o onome ko ga je stovrio - ne, to je sveto.
Dakle, navikli smo da se religijske ideje ne izazivaju,
i veoma je interesantna rekacija koju Ričard izaziva
onda kada to radi." Mislio je na mene, ne na onog drugog.
"Svi se potpuno pomame oko toga,
zato što izgovaranje takvih stvari nije dozvoljeno, ali kada se to posmatra racionalno,
ne postoji ni jedan razlog zbog koga o takvim idejama ne treba da se raspravlja,
kao o bilo kojim drugim; samo što smo se nekako složili međusobno
da ne treba," i to je kraj citata.
Smatram da ne samo da nauka nagriza religiju,
već i da religija nagriza nauku.
Ona (religija) uči ljude da budu zadovoljni trivijalnim, natprirodnim objašnjenjima,
i čini ih slepim za sjajna realistična objašnjenja koja već imamo da ponudimo.
Uči ih da prihvate autoritet, otkrovenje i veru,
umesto da uvek tragaju za dokazima.
Ovo je Daglas Adams, sjajna fotografija iz njegove knjige Poslednja šansa da progledamo. (Last Chance to See)
A ovo je tipičan naučni časopis - Quarterly Review of Biology.
Kao gostujući urednik sastaviću
posebno izdanje posvećeno pitanju da li je asteroid ubio dinosauruse.
Prvi članak je standardni naučni članak
u kome se iznose dokazi, "Iridijumski sloj na K-T granici,
kalijum-argonsko datiranje kratera u Jukatanu,
kao indikacija da je asteroid ubio dinosauruse."
Potpno standardan naučni rad.
Sad, sledeći: "Predsednik Kraljevskog društva
snažno i iskreno veruje... (smeh)
...da je asteroid ubio dinosauruse."
(smeh)
"Profesoru Hakstejnu je rečeno iz privatnih izvora
da je asteroid ubio dinosauruse"
(smeh)
"Profesor Horli je od malih nogu vaspitan tako
da poseduje potpunu i nepokolebljivu veru
(smeh)
"...da je asteroid ubio dinosauruse"
"Profesor Hokins propagira zvaničnu dogmu,
koja je obavezna za sve odane hokinzijance,
da je asteroid ubio dinosauruse."
(smeh)
To je, naravno, neprihvatljivo.
Ali pretpostavimo...
(Aplauz)
1987. godine jedan novinar upitao je Džordža Buša starijeg
da li misli da su ateisti jednaki građani i patriote
kao i ostali Amerikanci.
Bušov sraman odgovor glasio je:
"Ne, nisam siguran da ateiste možemo smatrati građanima,
kao što ne treba da ih ubrajamo u patriote.
Ovo je jedna nacija pod Bogom."
Ovo nije Bušova izolovana omaška,
iskazana u trenutnom verskom zanosu, a kasnije povučena.
On je se nije odrekao ni posle mnogih poziva za objašnjenje ili povlačenje reči.
On je to stvarno mislio.
Tačnioje, on je znao da to nije nikakva pretnja izbornim rezultatima, baš naprotiv.
Demokrate i republikanci moraju da paradiraju svojom religioznošću
ukoliko žele pobedu na izborima. Obe partije obraćaju se jednoj naciji pod bogom.
Šta bi na to rekao Tomas Džeferson?
Uzgred budi rečeni, obično nisam ponosan što sam Britanac,
ali ne mogu da izbegnem ovo poređenje.
(aplauz)
Šta praktično znači biti ateista?
Ateista je neko ko o Jehovi (Bogu) misli isto što i
svaki pristojni hrišćanin misli o Toru ili Balu ili zlatnom teletu.
Kao što je već rečeno, svi smo mi ateisti za većinu božanstava
u koje je čovečanstvo ikada verovalo. Neki od nas samo idu za još jednog boga dalje.
(smeh)
(aplauz)
Kako god da definišemo ateizam, on je zasigurno oblik akademskog uverenja
na koje svaka osoba ima pravo, a da pritom ne bude opanjkavana
kao ne-patriota, ili neuračunjiv građanin.
Bilo kako bilo, nepobitna je činjenica da je se ateisti
danas predstavljaju kao g-din Hitler ili g-ža Belzebub.
Sve to proizilazi iz shvatanja da su ateisti
neka uvrnuta manjina.
Natali Angier napisala je jedan tužan tekst za New Yorker,
u kome govori o tome koliko se usamljeno oseća kao ateistkinja.
Objasnila je kako se oseća u toj opkoljenoj manjini.
A koliko je zapravo ateista u Americi?
Poslednje istraživanje pruža ohrabrujuće podatke.
Hrišćanstvo, naravno, zauzima ogromnu većinu populacije
koja broji blizu 160 miliona.
Šta mislite, koja grupa zauzima drugo mesto,
ubedljivo ispred 2.8 miliona Jevreja i 1.1 milion Muslimana,
Hindusa, Budista i svih ostalih religija zajedno?
Drugo mesto, sa blizu 30 miliona
zauzima grupa koja se opisuje kao nereligiozna ili sekularna.
I onda moraš da se zapitaš zašto su političari, željni glasova,
tako prepuni strahopoštovanja prema, recimo, jevrejskom lobiju.
Država Izrael izgleda postoji zahvaljujući
glasu američkih Jevreja, dok u isto vreme
nereligiozne šalju u politički zaborav.
Ti sekularni, nereligiozni glasovi, adekvatno okupljeni,
su devet puta brojniji od jevrejskih.
Kako to da ova daleko značajnija manjina
ne napravi prvi korak i upotrebi svoj politički mišić?
Dobro, toliko o kvantitetu. Sada o kvalitetu...
Postoji li bilo kakva veza, pozitivna ili negativna,
između inteligencije i sklonosti ka religioznisti?
(smeh)
Istraživanje koje sam spomenuo, koje je sproveo ARIS,
nije segregiralo podatke na osnovu socio-ekonomskog statusa,
stepena obrazovanja, koeficijenta inteligencije, ili na drugi način.
Ali, nedavno objavljen članak Pola G. Bela u Mensinom magazinu
pruža nekakav uvid u ovo.
Mensa je, kao što znate, međunarodna organizacija
koja okuplja ljude sa visokim koeficijentom inteligencije.
Na osnovu sveobuhvatne analize literature
Bel zaključuje da, citiram, "od 43 studije sprovedene posle 1927. godine,
o vezi između religioznosti i inteligencije ili stepena obrazovanja,
sve osim četiri pokazuju negativnu vezu.
To jest, što je neko inteligentniji ili obrazovaniji,
to je manja šansa da je taj neko religiozan."
Ja, ipak, nisam čitao te studije, pa ne mogu da komentarišem analitički postupak,
ali bih svakako voleo da se obavi više ovakvih istraživanja.
I ukoliko mi dozvolite, svestan sam da ovde među nama
ima vas koji lako možete da finansijski podržite jedno masivno istraživanje
koje će zauvek odgovoriti na to pitanje,
i ovom prilikom predlažem da to i učinite.
Dozvolite mi sada da vam predstavim podatke
koji su ispravni i zvanični,
a koji se odnose na jednu posebnu grupu, uglavnom top-naučnika.
Larson i Vitam su 1998. godine uradili istraživanje
u samom kremu američke nauke,
među članovima Nacionalne Akademije Nauka.
I u ovako odabranoj grupi
verovanje u boga opada na zadivljujućih 7%.
Oko 20% su agnostici, a ostali bi se ispravno mogli nazvati ateistima.
Brojke su slične i kada se analiza verovanje u besmrtnost duše.
Ove brojke su još manje među biolozima.
Samo 5,5% veruje u boga, naspram 7.5% fizičara.
Nisam upoznat sa statistikom u drugim naučnim oblastima,
recimo istoriji ili filozofiji,
ali bio bih iznenađen ako bi bile drugačije.
Tako da smo došli do zaista interesantne situacije -
do groteskne razlike između američke inteligencije sa jedne,
i glasačkog tela sa druge strane.
Filozofski stav o prirodi univerzuma,
svojstven za većinu najvećih naučnika u Americi,
a verovatno i izvan nje,
toliko je odvratan američkoj javnosti
da ni jedan kandidat na izborima ne sme da se usudi da ga podrži.
Ako sam u pravu, to sada znači
da vrh najmoćnije države na svetu
nije rezervisan upravo za one ljude koji tu treba da budu, intelektualce,
osim ukoliko nisu spremni da lažu o svojim verovanjima.
Bespogovorno, političke prilike u Americi
nikako nisu mesto za one koji su
u isto vreme inteligentni i iskreni.
(aplauz)
Ja nisam građanin ove zemlje, ali se nadam da ukoliko predložim da se nešto mora da se promeni
to neće biti suviše nepristojno.
(smeh)
A mislim da sam već delimično otkrio šta bi to moglo da bude.
A iz onoga što sam video na TED-u, mislim da je ovo idealno mesto za to.
Ponavljam i da će to koštati.
Potrebno nam je osvešćivanje,
osnaživanje ateista u Americi da "izađu iz ormara". (aluzija na gej populaciju - prim. prev.)
(smeh)
I to bi moglo da bude slično onoj kampanji homoseksualaca
od pre neku godinu,
pritom, nikako se ne bismo smeli pognuti
pred raskrinkavanjem ljudi protiv njihove volje.
U večini slučajeva, ljudi koji se sami razotkriju
doprineće uništenju mita o tome kako nešto nije uredu sa ateistima.
Naprotiv,
oni će upravo i pokazati da su ateisti često ona vrsta ljudi
koji treba da budu uzor vašoj deci.
Ona vrsta ljudi koju bi marketinški stručnjaci angažovali da preporuši neki proizvod.
Ona vrsta ljudi koji sede u ovoj prostoriji.
Trebalo bi da se javi i efekat grudvanja, pozitivan fidbek,
da što više imena imamo, više novih i dobijamo.
Verovatno ćemo videti i efekat praga.
Kada se dostigne kritična masa,
javiće se neviđeno ubrzanje cele stvari.
Ali, ponovo, treba nam novac.
Sumnjam da sama reč "ateista"
sadrži u sebi prepreku,
koja nema veze sa onime što ona zapravo znači,
a ista ta prepreka ne dozvoljava ateistima da se rado tako i predstavljaju.
Koje bi još reči mogle da se koriste u tu svrhu,
da podmažu sistem, poguraju stvar. Darvin je voleo termin "agnostik",
i to ne samo zbog odanosti prijatelju Haksliju, koji je tu reč i skovao.
Darvin je rekao: "Nikada nisam bio ateista
u smislu poricanja postojanja Boga.
Mislim da bi "agnostik" bio pravi termin
kojim bi se opisalo stanje mog uma."
Edvarda Ejveling bi ga lako iznervirao, što mu nije bila osobina.
Ejveling je bio glasni ateista,
koji nije uspeo da ubedi Darvina
prihvati da mu Ejveling posveti svoju knjigu,
što je slučajno i izrodilo fascinantan mit o tome
da je Karl Marks hteo da Kapital posveti Darvinu. Nije.
To je zapravo želeo Ejveling.
Desilo se to da je Marksova ćerka bila sa Ejvelingom,
i da su se nakon Darvinove i Marksove smrti
izmešali Ejvelingovi i Marksovi Papiri,
uključujući i Darvinovo pismo u kome je pisalo: "Dragi moj gospodine, hvala Vam mnogo,
ali ja ne želim da svoju knjigu posvetite meni."
Otud pogrešna pretpostavka da je pismo bilo upućeno Marksu,
što je preraslo u taj mit, koji ste verovatno već čuli.
To da je Marks hteo da posveti Kapital Darvinu
je neka vrsta urbane legende.
Bilo kako bilo, Ejveling je hteo da mu posveti knjigu, i kada su se sreli
Darvin ga je pitao: "Zašto se nazivate ateistima?"
"Agnostik", odgovorio je Ejveling, "je zapravo pristojna reč za ateistu,
dok je ateist agresivan termin za agnostika."
Darvin dalje pita: "Ali zašto biste hteli biti agresivni?"
Darvin je smatrao da bi ateizam bio prihvatljiv u obrazovanim krugovima,
ali da javnost nije, citiram, "zrela za njega".
Što je naravno naš stari prijateljski argument: "Ne talasaj."
Nije zabeleženo da je Ejveling rekao Darvinu da spusti nos.
(smeh)
Ali, kako bilo, to je bilo pre više od sto godina.
Pomislisli biste da smo malo porasli od tad.
Jedan moj prijatelj, posrnuli Jevrej,
koji istovremeno obeležava Sabat
iz razloga kulturne solidarnosti i tradicije,
sebe opisuje kao agnostika za dobre vile.
On se neće nazvati ateistom zato što je,
u principu nemoguće dokazati njeno postojanje,
pa agnostici smatraju kako je i postojanje boga
u terminima verovatnoće jednako kao i nepostojanje.
Tako je on striktni agnostik po pitanju postojanja dobrih vila,
a njeno postojanje nije bap verovatno, zar ne? Kao i postojanje boga.
I otuda to - agnostik za dobre vile.
Međutim, Bertrand Rasel je pokazao istu poentu,
koristeći nekakav zamišljeni čajnik u Marsovoj orbiti.
Morali biste da budete strogi agnostici
po pitanju postojanja čajnika u orbiti oko Marsa,
ali to ne znači da verovatnoću njegovog postojanja smatrate
jednakom verovatnoći njegovog nepostojanja.
Lista stvari za koje možemo biti isključivi agnostici
ne prestaje kod dobrih vila i takvog čanika. Ona je beskonačna.
Ako želite verovati u bilo koju od njih,
jednoroge, dobre vile, čajnike, Jahvea,
na vama je da objasnite zašto verujete.
Nije na nama da objasnimo zašto ne verujemo.
Mi koji smo ateisti, smo takođe i a-čajnici i a-vilići.
(smeh)
Ali se ne stidimo da to i kažemo.
Zbog toga taj moj prijatelj kaže za sebe da je agnostik za dobre vile,
kao odrednicu za nešto što bi većina ljudi označila kao ateizam.
Ukoliko želimo da motivišemo ateiste da probiju led,
moramo da mislimo nešto bolje od bedža na kome piše
"agnostik za dobre vile (ili čajnike)".
A termin "humanista"?
On se već široko koristi među svetskim organizacijama, mrežama,
časopisima, i drugim stvarima.
Moj problem sa njim je njegov očigledan antropocentrizam.
Jedna od stvari koju nas je Darvin naučio
je i da ljudska vrsta nije jedina,
već je jedna od milona srodnih, nekih više, drugih manje.
Postoje i druge mogućnosti, kao recimo "naturalista".
Ali i tu može da dođe do zabune,
čak i što se Darvina tiče, jer...
Značenje reči naturalista je, naravno, suprotno od značenja reči "natpridodno".
I u tom smislu se ponekad i koristi.
Ali Darvin bi bio zbunjen drugim značenjem te reči,
koju je izjednačavao sa, a pretpostavljam da bi se još neki složili...
oni koji bi je pomešali sa nudistima.
(smeh)
Neki od njih bi mogli da budu i iz grupe Britanaca
koja je prošle godine linčovala pedijatra, jer ga je zamenila sa pedofilom.
(smeh)
Mislim da je najbolja alternativa za izraz ateista jednostavno "ne-teista".
Nedostaje joj taj snažan prizvuk da bog ne postoji,
i stoga bi mogla da bude lako prihvaćena kao i "agnostik za čajnike".
Sasvim je kompatibilna sa pojmom boga koji koriste fizičari.
Kada ljudi poput... Kada ateisti poput
Stivena Hokinga ili Alberta Ajnštajna koriste reč "bog",
oni se njome služe kao metaforom za onaj duboki,
misteriozni deo fizike koji još uvek ne razumemo.
Reč ne-teista bi u tom smislu značila sve to, a da nasuprot reči "ateista"
ne izaziva te fobične i histerične reakcije.
Ipak, zapravo mislim da je dobar način
koristiti upravo reč "ateista"
baš zato što je ona tabu
koji izaziva toliko treske i histerične fobije.
Možda teže okupimo kritičnu masu tom rečju
nego nekom drugom, kao što je ne-teista,
nego nekom drugom pomirljivijom, kao što je ne-teista,
ali ako to uspemo da uradimo sa tom rečju,
efekat će biti još jači i veći.
Rekao sam bih se jako bžplašio evolucije da sam religiozan. Otići ću i korak dalje.
Plašio bih se i nauke uopšte ukoliko je ispravno razumem.
I to zbog toga što je naučni pogled na svet
toliko uzbudljiviji i toliko poetičniji,
toliko ispunjeniji čudima nego bilo kakva
izmišljotina u osiromašenim rafalima religiozne mašte.
Kao što je Karl Sagan, još jedan nedavno preminuli heroj rekao:
"Kako to da gotovo nijedna religija nije pogledala nauku i rekla:
"Ovo je bolje nego što smo mi mislili!
Svemir je neuporedivo veći nego što je naš prorok rekao,
veličanstveniji, finiji, elegantniji!" Umesto toga oni kažu: "Ne, ne, ne!
Moj bog je malen bog i želim da ostane takav."
Bilo koja religija, stara ili nova,
koja naglašava veličanstvenost svemira
koju otkriva moderna nauka
mogla bi da istakne poštovanje i strahopoštovanje,
koje tako teško izlazi iz konvencionalnih vera."
Ovde je elitna publika,
i stoga bih očekivao da je oko 10% vas religiozno.
Mnogi od vas verovatno smatrate da je kulturno i poželjno poštovati religiju,
ali isto tako mislim da veliki broj vas
potajno prezire religiju koliko i ja.
(smeh)
Ako ste jedna od tih osoba, pritom mnogi od vas možda i nisu,
ali ako jeste jedna od takvih osoba, zamolio bih vas da prestanete da budete ugodni,
već da istupite i to i kažete. A ukoliko ste pritom i bogati,
razmislite i otome na koj način možete da promenite sve ovo.
Religijski lobi u ovoj zemlji je masivno finansiran
od strane fondacija, a da ne pominjem i sve poreske olakšice,
od fondacija kao što su Templeton i Discovery Institut.
Neophodno je da istupi anti-Templton.
Kada bi se moje knjige prodavale koliko i Hokingove,
umesto onoliko koliko se prodaju Dokinsove, ja bih to uradio.
Ljudi me sve vreme pitaju kako me je promenio događaj 11. septembra.
Evo kako.
Prestanimo da budemo tako prokleto učtivi.
Hvala vam mnogo.
(aplauz)