X
Create
Sign in

  • Movies
  • TV Shows
  • Music
  • Speeches
  • Gaming
  • Education
  • Beauty
  • Sports
  • Technology
  • Science
  • Health
  • Travel
  • Transportation
  • Career & Work
  • Hobbies
  • Animals
  • Home & Garden
  • Holidays
  • Relationships
  • Parenting
  • Food
  • Culture
  • Finance
  • Business
  • Legal
  • Arts

Što je nevidljiva? Više nego što misliš - John Lloyd

View full lesson on ed.ted.com ****** Gravity. The stars in day. Thoughts. The human genom...
Edit
811k views
1 editor
edited 1+ month ago
Home
Share on facebook Share on twitter Share on Google+
Tip: Highlight text to annotate itX
(Muzika) [Ted i Ed karneval - otvoren svaki dan, ceo dan; Ju Čub Komon - ulaz sa Gugl autoputa] [Inventar nevidljivih stvari Džona Lojda] [Adaptirano iz TEDTalk govora Džona Lojda 2009.] Naš sledeći govornik je proveo celu karijeru evocirajući osećaj radoznalosti. Molim vas pozdravite Džona Lojda. (Aplauz) Pitanje je: šta je nevidljivo? Mnogo više nego što mislite. Sve, rekao bih – sve što je važno – Osim svake stvari i svake materije. Materiju možemo da vidimo, ali ne možemo videti šta je u pitanju. Možemo da vidimo zvezde i planete, ali ne vidimo šta ih razdvaja ili šta ih privlači. Kod materije, kao i kod ljudi, vidimo samo površinu stvari, ne vidimo mehanizam, ono što pokreće ljude, bar ne sa lakoćom, i što detaljnije gledamo, to neka stvar više nestaje. Zapravo, ako detaljno pogledate stvari i osnovnu podstrukturu materije, tamo ne postoji ništa. Elektroni nestaju u nekoj gužvi i postoji samo energija. Zanimljivo u vezi sa nevidljivošću je da ono što ne vidimo mi ni ne razumemo. Gravitaciju ne vidimo i ne razumemo je. Od četiri osnovne sile, nju najmanje razumemo, najslabija je, niko stvarno ne zna šta je ili zašto postoji. Samo da pomenem, Ser Isak Njutn, najveći naučnik svih vremena je mislio da je Isus došao na Zemlju da bi upravljao polugama gravitacije. To je on mislio da Isus radi. Pametan momak, ali ovde je možda pogrešio, ne znam. (Smeh) Svest. Vidim vaša lica; nemam pojma o čemu razmišljate. Zar to nije fantastično? Zar nije neverovatno, da ne možemo da čitamo misli, kad možemo da se dodirnemo, okusimo, ali ne i da čitamo misli? Mislim da je to zaista zapanjujuće. U sufizmu, velikoj religiji Srednjeg istoka, za koju se tvrdi da je koren svih religija, svi učitelji imaju moć telepatije, navodno, ali najveća telepatska vežba im je slanje signala svima ostalima da ona ne postoji. Zato mi mislimo da ne postoji; sufi učitelji su nas ubedili. Po pitanju svesti i veštačke inteligencije, veštačka inteligencija nije, kao i nauka o svesti, daleko dogurala, nemamo pojma kako svest funkcioniše. Ne samo da veštačka inteligencija nije stvorena, još nije stvorena ni veštačka glupost. Zakoni fizike: nevidljivo, večno, sveprisutno, svemoguće. Je l' vas podseća na nekoga? Zanimljivo. Pogađate, nisam materijalista, ja sam nematerijalista. Postoji korisna nova reč – ignostik. OK? To sam ja, [bog?] Odbijam da me zanima pitanje da li bog postoji, dok neko propisno ne definiše pojmove. Još jedna stvar koju ne vidimo je ljudski genom. Ovo je sve zanimljivije, jer pre 20 godina, kada su počeli da petljaju sa genomom, mislili su da verovatno sadrži oko 100 hiljada gena. Od tada, sve ih je manje. Sada mislimo da u ljudskom genomu ima nešto više od 20.000 gena. Ovo je zanimljivo, jer pazite ovo – zna se da pirinač ima 38.000 gena. Krompir ima 48 hromozoma, dva više od ljudi i isto koliko i gorila. (Smeh) Ove stvari ne možete videti, ali su veoma čudne. Zvezde preko dana, mislim da je to začuđujuće. Univerzum nestaje. Što više svetla ima, manje možete da vidite. Vreme. Niko ne vidi vreme. Ne znam da li znate, postoji veliki pokret u modernoj fizici da se zaključi da vreme ne postoji, jer je previše nezgodno za brojke. Mnogo je lakše ako ne postoji. Ne možete da vidite budućnost, očigledno, kao ni prošlost, osim u sećanju. Zanimljiva stvar u vezi sa prošlošću koju ne vidite – sin me je upitao: "Tata, je l' se sećaš kakav sam ja bio sa dve godine?" Rekao sam da. Pitao je: "Zašto se ja ne sećam?" Zar to nije neobično? Ne sećate se šta se desilo pre druge ili treće godine. To je sjajno za psihoanalitičare, inače bi ostali bez posla. Jer tu se dešavaju stvari (Smeh) koje vas čine onim što jeste. Ne vidi se ni mreža na kojoj visimo. To je fascinantno. Verovatno znate da se ćelije stalno obnavljaju. Koža se peruta, dlake rastu, nokti, takve stvari – ali svaka ćelija u vašem telu se u nekom trenutku zameni. Ćelije ukusa, na svakih desetak dana. Za jetru i unutrašnje organe je potrebno malo duže. Kičmi treba nekoliko godina. Ali posle 7 godina, u vašem telu ne ostaje nijedna ćelija koja je bila tu pre tih 7 godina. Pitanje je: ko smo onda mi? Šta smo? Na čemu visimo? Da li smo to mi? Atome ne vidimo. Niko nikad neće. Manji su od talasne dužine svetla. Ni gas ne vidimo. Zanimljivo, neko je skoro pomenuo 1600. Gas je 1600. pronašao holandski hemičar Van Helmont. Od poznatih ljudi koji su izmislili reči, kaže se da je ova najuspešnija. Prilično je dobra. Izmislio je i reč blas – zvezdana radijacija. To se na žalost nije zadržalo. (Smeh) Ali, bravo za njega. Svetlost ne možete da vidite. Kad je mračno, u vakuumu, ako vam neko sija pravo u oči, nećete videti. Tehnički, neki fizičari se ne bi složili. Čudno je da ne vidite snop svetla, vidite samo ono na šta pada. Ne vidite elektricitet. Ne dajte da vam iko kaže da razume elektricitet. Niko ne zna šta je to. (Smeh) Mislite da se elektroni u žici kreću brzo, kroz žicu, brzinom svetlosti, kad upalite svetlo, zar ne? Nije istina. Elektroni se kreću otprilike brzinom meda koji teče. Galaksije, misli se da ih ima stotinu milijardi u univerzumu. Koliko vidimo? Golim okom, pet, od sto milijardi. Jedna se vidi jako teško, osim ako imate dobar vid. Radio talasi. Kad ih je otkrio, 1887., Hajrih Herc ih je nazvao radio talasima jer su emitovali talase. Neko ga je pitao koja je svrha talasa koje je pronašao. Rekao je da nema pojma, ali neko će valjda nekad naći svrhu. Najveća nevidiljiva stvar je ono što ne znamo. Neverovatno je kako malo znamo. Tomas Edison je jednom rekao da ne znamo 1% milionitog dela bilo čega. I zaključio sam – jer pitate i: šta još ne vidimo? Većina ne vidi poentu. Šta je poenta? Poenta je da postoje samo dva vredna pitanja. Zašto smo ovde i šta bi trebalo da uradimo dok smo tu? Da vam pomognem, ostavljam vam dve stvari, od dva velika filozofa, možda dva najveća mislioca dvadesetog veka. Jedan je matematičar i inženjer, drugi je pesnik. Prvi je Ludvig Vitgenštajn, koji je rekao: "Ne znam zašto smo ovde, ali sam siguran da nije da bismo uživali." Bio je veseo prokletnik, zar ne? (Smeh) Drugi, za kraj, V.H. Oden, jedan od meni omiljenih pesnika, rekao je: "Mi smo tu da pomažemo drugima. Zašto su oni tu, nemam pojma." [Uzmite svoju fotografiju za uspomenu ovde! Nastavite putovanje u nepoznato!]
Activity
  • Activity
  • Annotations
  • Notes
  • Edits
Sort
  • Newest
  • Best
deicy annotated1+ month ago

View full lesson on ed.ted.com ****** Gravity. The stars in day. Thoughts. The human genom... ...

Permalink Edit Editors
Share

Share this annotation:

deicy edited1+ month ago

Što je nevidljiva? Više nego što misliš - John Lloyd

English Worldwide About Copyright Privacy Terms
© 2023 Readable
Photos Media Bookmark
X Annotate