Tip:
Highlight text to annotate it
X
ZLOSTAVLJANJE U IME TRETMANA: Zatvori za kompulzorno lecenje boseti zavisnosti u Aziji
Ovo je uûasno!
Znam, znam, pokuöavamo pokuöavamo, pokuöavamo, pokuöavamo!
Pogledaj ih! Oni plaËu!
U Aziji, korisnici droga se Ëesto hapse zbog pozotivnog testa urina
ili zbog prijave komöije.
Ovi ljudi mogu biti u pritvoru do 5 godina
u kompulzornim rehabilitacionim centrima, bez suenja,
bez moguÊnosti ûalbe, ili medicinske evaluacije.
Broj ljudi u ovim kampovima
je procenjen na 400 000, samo u Kini, Vijetnamu i Kambodûi.
Ljudi su sistematski muËeni, seksualno zlostavljani i izgladnjivani u ovim centrima.
U nekim zemljama, prisiljeni su da rade bez plate,
Ëesto u sluûbi privatnih kompanija koje imaju ugovore za prinudni rad sa ovim centrima.
Kako ljudi stiûu u ove kampove?
U puno sluËajeva, "ËiöÊenjem ulica", u nekim sluËajevima
kada policija ima specifiËnu kvotu za hapöenje korisnika droga,
Ëekaju ih ispred metadonskih centara ñ na primer u Kini,
i vide ljude da izlaze iz tih centara i pokupe ih.
Koji oblik kröenja ljudskih prava se deöava u ovim centrima?
Pre svega, prinudni rad predstavlja kröenje ljudskih prava sam po sebi.
Moûda znate da postoji internacionalni zakon koji kaûe da je dozvoljeno terati zatvorenike da rade,
ali ovi ljudi nisu zatvorenici. Oni nikada nisu videli advokata ili sudiju.
ako prekröite pravila, a ima mnogo, mnogo pravila..
PriËao sam sa ljudima koji su skoro puöteni iz ovakvih centara,
gde su kao rezultat puöenja cigarete,
ili ispijanja Ëaja, ili neposluönosti prema "uËiteljima",
gde su ih netrenirani Ëuvari koji im govore öta da rade,
stavljalji u sobe za muËenje, obeöene za jednu ili obe ruke,
prisiljeni da kleËe na staklu ili drugim oötrim predmetima,
prisiljeni da cuce u vodi u sobama toliko malim da ne mogu da ustanu,
a ne ûele da legnu dole zato öto ne ûele da leûe u vodi, izgladljivani i pretuceni.
Uslovi za rad: ljudi Ëesto rade dok im ruke ne budu krvave.
ReËeno im je da ako se prave da su bolesni, biÊe pretuËeni.
Tako da su ih izvlaËili iz kreveta i tukli ukoliko ne ispune svoju kvotu.
Liöeni su privilegija kupanja, liöeni su hrane,
reËeno im je da ako ne mogu da ispune svoju kvotu, da je u redu, da mogu da ostanu jednostavno celu noÊ i da rade.
Ako priËate sa ljudima koji koriste droge u Indiji,
koji su bili u ovim centrima, ËuÊete mnogo horor priËa o ljudima u lancima 6-7 meseci,
ljudima koji su pretuËeni, muËeni.
Ponekad je biti u zatvoru bilo bolje jer bi u tom sluËaju bar imao
pristup pravnom sistemu.
Ali, ako si u kompulzornom centru za leËenje bolesti zavisnosti , nemaö pristup pravnom sistemu.
U Kini smo intervjuisali bivöeg cuvara jednog zatocenickog centra za korisnike droga.
Pitali smo ga, zaöto se u centru svi rutinski testiraju na ***
a ne daju im se njihovi rezultati.
Cuvar je iskreno odgovorio,
ìTestiramo ih da bi otkrili saznali koje ûene su *** pozitivne
da bi znali sa kojima treba da koristimo kondom.
Onda, imamo sexualne odnose sa njima
a nakon toga im damo *** da ih uteöimo".
Ovog cuvara smo takode pitali o fizickom zlostavljanju,
o prebijanju korisnika drogau ovim centrima.
Ai on je rekao "da i to se desava".
a mi smo ga pitali koliko cesto se to deöava?
rekao je "oko 10 %".
Pitali smo ga,ìKako moûete da izraËunate tih 10%î
Odgovorio je: "Sve preko 10% bi bio problem kröenja ljudskih prava".
Ponekad ljudi idu u ove kampove svojevoljno
jer su im porodice oËajne.
Ali i ti ljudi koji svojevoljno uu, ne mogu svojevoljno i da izau.
I ako pokuöaju da izadu pre isticanja njihovog ugovora,
ponekad ih, starija braÊa ili sestre, koji su stariji zatvorenici,
ili straûari prebiju, ili im polome noge, itd.
Postoje logori, gde je hiljade ljudi pritvoreno u ime kontrole droga,
moûete li razjasniti stavove Evropske Komisije o tome?
Mi ne verujemo u prinudne tretmane ljudi sa bolestima zavisnosti.
Mi smo uvek stavljali ljudska prava
i osnovna prava, na vrh naöih prioriteta vezanih za droge.
Verujem da su ovakvi kampovi grozota.
Oni ne funkcioniöu.
Stopa recidiva je neverovatno visoka,
i ne postoji nauËna osnova za njih uopöte.
Da li je kamp uspeöan u odvraÊanju ljudi od koriöÊenja droga u buduÊnosti?
»ak i po proracunima zemalja koje imaju ovakve kampove
Ëak 95% ljudi se vrati upotrebi droga.
äta nam nauka govori o kompulzornom leËenju uopöte?
Da li je efikasno?
Postoji mnogo dokaza koji govore da
svaki stacionarni tretman duûi od 3 do 6 meseci
nije efikasan.
Drûati nekoga u veötaËkim uslovima ûivota godinama
ne poveÊava kapacitet osoba da se ponovo ukljuËe u druötvo.
Da li postoji povezanost izmeu zatoËeniötva u kampovima
i rizika od transmisije ***-a?
Apsolutno. Postoji mnogo dokaza iz Vijetnama,
i iz Kine, koji nam pokazuju poveÊan rizik *** infekcije
jer, naravno, ljudi i dalje koriste droge u ovim kampovima.
Ljudi imaju tendenciju ËeöÊe da dele igle u ovim kampovima nego u zajednicama.
Moûete li objasniti kako su insiticije Ujedinjenih Nacija,
naroËito UNICEF, bile ukljuËene u odrûavanje ovakvih kampova?
Kada smo prvi put objavili naö izveötaj iz Kambodûe,
dokumetovali smo zlostavljanja dece u ovim centrima
i UNICEF je finansirao jedan od ovih centara, i imali su veoma odbrambeni stav.
Sugerisali susa smo izneli Ëinjuenice koje su pogreöne, da smo imali pogreöne lokacije.
Posle dugog perioda zagovaranja,
oni su zaista priznali da su uvideli da su ovi centri zlonamerni.
I nije to samo UNICEF, to je takoe i
Vlada SAD, koja finansira aktivnosti u ovim centrima,
the Global Fund je u proölosti finansirao aktivnosti u ovim centrima.
Ne moûete imati dobrovoljno testiranje na *** u kampovima za prinudni rad.
Ne moûete imati vrönjaËku edukaciju u kampovima za prinudni rad.
Potrebno je da se ovakvi centri zatvore,
i da se uvedu programi temeljeni na volonterizmu i na nivou lokalne zajednice, protiv zavisnosti
odnosno efikasni programi treba da se stave na snagu.
INDUP i ENDUP ne odobravaju zatvore za kompulzorno leËenje bolesti zavisnosti.
Mi ih ne ûelimo.
Voleli bi da vidimo dobrovoljne centre za leËenje bolesti zavisnosti.
Voleo bih da poûelim dobrodoölicu izvrönom direktoru, Antoniu Maria Costa-i, ovog jutra.
Hiljade ljudi je u pritvorima u ime kontrole droga.
Da li postoji bilo kakav naËin da vi i UNODC moûete da zapoËnete
dijalog sa vladom Kambodûe kako bi poboljöali ovu situaciju?
Mi svakako to nameravamo,
ne samo kao UNODC, imamo veoma malu operaciju u Kambodûi,
veÊ i u okvirima sistema Ujedninjenih Nacija.
Voleo bih da se uverim da je UN sistem u celini,
kao i tim zemalja posebno, fokusiran na ovo;
ne samo na cilj, veÊ i na
zatvaranje centara za pritvor, koji su srce problema.
Moramo biti spremni
da govorimo o kröenju ljudskih prava
ako se ikada pojave.
ZloËini koji se Ëine danas
u ime kaûnjavanja zbog upotrebe droga, moraju biti otkazana.
Svi zatvori za kompulzorno lecenje bolesti zavisnosti
bi trebalo biti zatvoreni i zamenjeni
institucijama za leËenje koje funkcioniöu
i koje su u skladu sa etiËkim standardima i normama ljudskih prava.
äta moûe biti etiËka dilema donatorima?
Da li su donacije za poboljöanje situacije u ovim kampovima ili za njihovo zatvranje?
Znate, mislim da je ovo veoma komplikovano pitanje,
u sluËaju da znate kakve se uûasne stvari deöavaju u ovim institucijama
o ljudima koji pate, öta radite?
Ovo je diskusija stara skoro kao diskusija o koncentracionim logorima.
Ako ljudi umiru od gladi u koncentracionim logorima,
da li uete unutra i posluûite im hranu?
Koja je granica gde Êete reÊi
kompromis sa ovim sistemom ono öto se naziva truli kompromis.
To je pravljenje dogovora sa neËim Ëto je u osnovi pogreöno i zlonamerno
da zapravo viöe ötetite nego öto Ëinite dobro.
I ako nemate volju da razmiöljate o povlaËenju ,
onda je Ëinjenica da ne treba da budete ukljuËeni u ove stvari na prvom mestu,
jer mi ne govorimo o zatvorima
koji su neophodni.
Oni moûda jesu zla, teöka mesta, ali su neophodna.
Mi govorimo o nelegalnim, nepotrebnim, neefikasnim, okrutnim institucijama.
Zatvaranje ovih centara je moguÊe.
Kohl Kor centar, uslikan na poËetku ovog filma,
zatvoren je 2008. zbog ogromnog pritiska
na Vladu Kambodûe od strane organizacija koje se bave ljudskim pravima.
Chom Chow centar finansiran od strane UNICEF-a
ugaöen je u junu 2010.
i deca koja su drûana tamo vraÊena su svojim porodicama.
Zaustavite zlostavljanje u ime tretmana! Zatvorite kampove SADA!
za viöe informacija proËitajte izveötaje Human Rights Wach Reports. �