Tip:
Highlight text to annotate it
X
Naša Tehnička Realnost
Kako Naučne Činjenice Pomeraju Venus Projekat izvan Naučne Fantastike
Argument koji je često korišćen protiv Venus Projekta
je da mi nemamo tehnologiju da bi ostvarili našu viziju
Da zasnivamo stvari na naučnoj fantastici
Dakle, hajde da pošaljemo to na spavanje, počevši od ovog momenta
Energija
Energija Sunca™
Olivenza Power Plant, 18MW SunPower™ T20 Trackers Badajoz, Španija
Na PV Expo 2010, Kyosemi je izložio solarno prozorsko staklo
koje stvara struju koristeći sferične solarne ćelije zvane Sphelar
koje je razvila Kyosemi
Sphelar su sferične solarne ćelije, 1.8 mm u prečniku
napravljene od ojačanih silikonskih kapljica
One mogu biti korišćne za različite primene, uključujući i fleksibilne solarne ćelije
gde su sfere raspoređene na meku film podlogu
i module u obliku kupola.
Zbog toga što su visoko prozirne na svetlosti
očekuje se da će ove ćelije biti korišćene
u solarnim prozorskim staklima.
Ovaj proizvod koristi solarne sferične ćelije
tako da apsorbuje svetlost iz svih pravaca da bi stvarao energiju.
Čak i ako ga postavite vertikalno, apsorbuje svetlo koje dolazi pod uglom
kao i svetlost koja je refloktovana od okoline, tako da stvara energiju.
Takođe može da bude korišćeno da stvara energiju i sa zadnje strane
tako da je efektivno kada se upotrebi kao prozorsko staklo.
PowerSat Korporacija
Počinje sa Suncem.
Svi energetski resursi na Zemlji potiču od Sunca.
U samo jednoj sekundi, Sunce proizvede više energije
nego što je čovečanstvo potrošilo u čitavoj istoriji.
Ideja o korišćenju solarne energije nije nova.
Na žalost, atmosferske smetnje
pokrivenost oblacima, vidljivost lokacije, i dnevna rotacija Zemlje
višestruko ograničavaju potencijal solarne energije koja se prikuplja na tlu.
Ali postoji način da se prevazidju ove prepreke.
Postavljanjem solarnih kolektora u orbitu
možemo da prikupimo i do 20 puta više energije nego što je to moguće na zemlji.
Bezbedna, bežična transmisiona tehnologija
onda usmerava energiju na prijemne stanice za upotrebu na Zemlji.
Kombinacija orbitnih solarnih kolektora i
energetskog prenosnog sistema, zove se PowerSat.
Kada je Power Sat prvi put zamišljen
solarne ćelije su bile teške i skupe za proizvodnju.
U poslednjih 30 godina, tehnologija je napredovala do te tačke
da su PowerSato-ovi sada praktični
PowerSat je u geosinhronoj orbiti
tako da ostaje u jednom položaju u odnosu na Zemlju.
Struja se odašilje preko velikog antenskog sistema
do prijemne stanice na tlu.
Energetski snop nije štetan po okolinu.
Ptice i letelice mogu da lete kroz njega
bez negativnih efekata. Centar energetskog snopa ima energetsku gustinu
od prilike 1/4 od prirodnog sunčevog svetla.
Na energetski snop ne utiču oblaci, vetar ili Zemljina rotacija
i radi jednako dobro i danju i noću.
Energetski snop se prima preko velikog antenskog sistema na tlu.
Zemljište ispod prijemnika ostaje pogodno za poligon ili agrikulturu.
Primljena energija se prilagođava, i onda pušta kroz postojeću mrežu
spremna za mušterije.
Stanice koje ste upravo videli mogu da obezbede energiju za velike velegradske regione.
I ovo radi bez pokretnih delova, bez turbina
bez reaktora, bez radioaktivnih materijala
i najbolje od svega, bez goriva.
Ne emituje gasove koji izazivaju efekat staklene bašte, ne trebaju mu rudnici uglja ili izvori nafte.
Ovo je energija budućnosti, PowerSat.
Geotermalna Energija
Mannvit Engineering
NESJAVELLIR - Geotermalan elektrana u jugozapadnom Islandu
Bušotine i Prigušivači
Stanica za Separaciju Pare
Regulacija Pritiska i izduvni sistem za hitne slučajeve
Eliminatori Magle
Turbinsko/Generatorska Jedinica
Kondenzator Pare
Rashladni Tornjevi
Mannvit Inžinjering
Sistem za Konverziju Termalne Energije Okeana
Ocean Thermal Energy Conversion (OTEC) - Konverzija Okenaske Termalne Energije
je inovativan sistem za stvaranje energije
koji koristi blage temperaturne razlike
između površinskog sloja okenaske vode i dubljih slojeva okenaske vode.
Xenesys Inc. je obezbedila ekskluzivnu licencu
za patent koji se zove "Uehara Cycle"
ciklus je razvijen od strane Saga Univerziteta
sa većom efikasnošću od konvencionalnog metoda
i implementira ga u demonstracione testove
koristeći OTEC mini model elektrane.
Ovo je model sisatema za konverziju
okeanske termalne energije razvijen od Xenesys.
Operativna teorija za generisanje električne energije
je slična kao i kod termalnih ili
nuklearnih sistema za generisanje energije.
Turbina je pokretana zagrejanom parom i
u procesu amonijak se koristi umesto vode.
Korišćenjem amonijaka, električna energija se može stvarati na veoma niskoj temperaturi.
Prvo, mešavina amonijaka i vode se šalje u isparivač.
Tamo, mešavina isparava u crveno obojenom površinskom sloju okenaske vode
koja onda zarotira parnu turbinu koja proizvodi električnu energiju
Mešavina se onda hladi i kondenzuje u tečnost
u plavo obojenoj dubljoj okenaskoj vodi
i onda ponovo šalje u isparivač kao reciklirana voda.
Kroz ponavljanje ovog ciklusa
energija se može stvarati samo korišćenjem okeanske vode.
Sistem za Konverziju Okenaske Vode
naravno proizvodi nula CO2 gasova
i može da obezbedi stabilnu godišnje snabdevanje električnom energijom
zato što na njega ne utiče promena vremena
kao što je to slučaj kod sistema koji koriste vetar ili solarnu energiju.
OTEC sistem demonstrira značajan potencijal
kao ultimativni energetski sistem za budućnost.
Portugalska vlada je otvorila prvu talasnu energetsku stanicu na svetu
tri milje od obala Agucadoure blizu Porta.
U srcu Agucadoura talasne farme su tri Pelamis konvertora energije talasa
koji generišu i do 2,25MW električne energije
koja je dovoljna da zadovolji godišnje potrebe za oko 1,500 porodičnih kuća.
Svaki od polu-potopljenih, 142 metra dugačkih Plamis uređaja
ima prečnik od 3.5 metara i napravljen je od 700 tona karbon čelika
Jaedan uređaj je sastavljen od četiri sekcije
koje se pomeraju gore i dole kako talas prelazi preko njih
Kod svake šarke između sekcija, hidraulični ramovi koriste kretanje talasa
da bi generatori da proizveli i do 750KW električne energije maksimalne izlazne snage.
Električna energija stvorena u tri Pelamis uređaja će biti sprovedena podvodnim kablom
centrale u Aguacadori
koja će onda napajati Portugalsku nacionalnu elektro mrežu.
Voda svetskih okeana je skoro uvek u pokretu.
Skoro ničim neometeni, talasi se razbijaju na obalama.
nekad jači, nekad slabiji.
Postoji ogroman energetski potencijal
koji je dostupan neprekidno i besplatno.
Potencijal, koji bi ako se iskoristio u punom obimu mogao zadovoljiti
40% svetske potrebe za energijom.
Ovo je jednako proizvodnji od 700 do 800 nuklearnih elektrana.
Voith Hydro Wave Channel razvija tehnologiju
za konvertovanje ove neiscrpne energije u električnu energiju
bez štetne emisije gasova staklene bašte .
Princip rada ove talasne elektrane je jednostavan koliko i genijalan.
Ograđena komora ima otvor ispod nivoa mora
koji omogućava vodi da ulazi iz mora u komoru i van nje.
Nivo vode u komorama raste i opada sa ritmom talasa
a vazduh je prisiljen da se kreće napred i nazad kroz turbinu
povezanu na gornji otvor komore.
Zbog toga što je kompresovan i dekompresovan
protok vazduha ima dovoljno snage da pokreće Wells turbine.
Svojstvo Wells turbine, nazvane po njenom izumitelju
je da se okreće u istom smeru i pri
proticanju vazduha u napred i u nazad.
Čak i pokreti relativno malih talasa mogu da stvore
dovoljan protok vazduha da bi se turbine pokretale
i stvarale energiju.
Evo kako se lako energija može stvarati sa talasnom elektranom
danju i noću, tokom cele godine, dokle god ima talasa.
Prva elektrana ovakve vrste u svetu
je puštena u rad još u Novembru 2000
na Škotskom ostrvu Islay, i napaja energetsku mrežu i dan danas.
WindFloat by Principle Power
10 milja od obale.
Izgled Farme vetra
Zemlja, dom za skoro 7 milijardi ljudi.
A kako populacija raste, tako raste i potražnja za energijom.
Ali u današnjem svetu, suočeni smo sa još većim izazovima.
Sa povećanjem zabrinutosti zbog klimatskih promena
suštinski je da promenimo način
na koji razmišljamo u vezi stvaranja energije.
Ne samo da se zadovolji rastuća potražnja
već da se to uradi na način kojim se čuva naše prirodno okruženje za buduće generacije.
Predstavljamo REGENEDYNE sistem turbina na vetar
Vekovima, čovečanstvo koristi snagu vetra.
Ali za današnje potrebe, mi moramo da podignemo energiju vetra na sasvim novi nivo.
Moderno čudo u inžinjerstvu.
koje koristi jedinstvenu kombinaciju nauke i tehnologije
da se formira izueztno efkasan i snažan generator.
Poređenja radi procenjuje se da jedan Regenedyne sistem
može da proizvede energiju koja je jednaka energiji koju proizvedu 500 standardnih turbina na vetar.
Po dizajnu, lokacija je centralizovana na jednom mestu
i u tipičnim konfiguracijama, tipična instalacija
bi zahtevala približno 100 hektara zemlje.
Ova kosnsolidacija ne samo da poboljšava efikasnost
već takođe može da uštedi resurse zemlje.
Ključna prednost, Regenedyne sistema je upotreba magnetne levitacije.
Ovo omogućava da turbina u suštini lebdi na megnetnom jastuku vazduha.
I smanjenjem otpora usled trenja, izlazna snaga je drastično povećana.
Spoljna jedra se pomeraju da bi se prilagodila vetru iz bilo kog pravca
Ova dinamična jedra služe da uhvate veću količinu vetra
i povećaju protok vazduha kroz turbinu.
U slučaju da su potrebni održavanje ili popravka
dodatna svojstva su ugrađena u dizajn
kao što su platforma za sletanje helikoptera, i integrisani kran.
Takođe primarne komponente se nalaze na nivou tla, zbog bolje pristupačnosti.
Sa mogućnošću da na licu mesta skladišti i konvertuje
Regenedyne sistem je poptuno samodvoljan i spreman za mrežu.
Ekonomičnost energije vetra se stabilno poboljšavala tokom godina
i sa dodatnom koristi od domaće proizvedenog energetskog izvora
ova nova elektrana na vetar je konkurentija
u odnosu na druge forme dobijanja energije
Globalna potražnja za energijom raste eksponencionalno
i kako se približavamo limitima upotrebe fosilnih goriva
energija vetra ponovo zadobija globalnu pažnju kao bezbedan
isplatljiv, i obnovljiv izvor energije.
Regenedyne je posvećen da predvodi industriju i svet
u menjanju načina na koji stvaramo energiju, krećući se ka napred.
Retko je otkrivanje sive kutije veličine parking mesta
bilo okruženo sa takvom famom.
To je moja bebica. Nije li lepa ?
Ali njen izumitelj kaže da ono šta je u kutiji
može da snabdeva svet sa čistom, jeftinom energijom.
Srž naše tehnologije je jednostavno, pesak.
Pesak je sirovi materijal koji koristimo da pravimo ove vafere koji mogu da proizvode elektricitet.
Ono što želim da vam predstavim, Bloom energetska gorivna ćelija
Bloom gorivna ćelija radi ovako: kiseonik se upumpa na jednu stranu
prirodni gas na drugu.
Oba gasa se kombinuju unutar ćelije da bi stvorili hemijsku reakciju koja proizvodi elektricitet.
Bez plamena, bez sagorevanja, bez elektro vodova sa spoljašnje strane.
Ova naprava datira odavno. Džone, sećaš li se ?
Vinod, ti se sećaš ? 5 Vati.
Ima brošoliki element. Ja ne znam šta je to još uvek.
Rećićemo ti za par godina.
Danas proizvodi 25 Vati. Dovoljno za sijalicu.
Dve godine od sad, ostanite uključeni.
Dakle uzmeš gomilu ovih zajedno
i staviš ih sve zajedno u ono što mi zovemo "skladište"
Razmišljaj o ovome kao o čipu u tvom kompijuteru.
kada bi ovo bio mikropricesor u tvom kompijuteru
ovo bi napajalo energijom prosečnu kuću u Sjedinjenim Američkim Državama.
24 sata, 7 dana u nedelji. 365 dana u godini. Sve tvoje energetske potrebe. Prosečna kuća u SAD.
Dakle uzmeš gomilu ovih skladišta, staviš ih zajedno u kutiju
odprilike veličine frižidera
i to je dovoljno da napaja energijom mali Starbucks kafić.
Uzmi 4 ova od 25KW zajedno i staviih u kutiju
strasno nazvani Bloom, kutija je sada
odprilike veličine parking mesta.
Voleli bi smo da je zovete Bloom Energy Server.
Odprilike veličine parking mesta.
i to može da napaja energijom mali supermarket.
Treba ti još energije? Radi upravo ono što radiš u informacionom centru.
Imaš više servera, a kako se tvoje potrebe povećavaju
samo dodaješ nove servere, samo ih grupišeš.
Mi samo grupišemo naše kutije da bi dodali još snage
koja ti je potrebna da bi zadovoljio svoje energetske potrebe.
Poljoprivreda
Zamislite svet gde vreme nije značajno.
Svet gde možete da uzgajate paradajz, zelenu salatu
i ceo pregršt ostalog voća i povrća
čak i ako je 30 stepeni ispod nule. Dobrodošli u Ted Marčildonov Svet.
Možemo biti unutra, tako da možeš podesiti ovo da radi kao sat.
I uvek je tačno podne ceo dan, svaki dan, 24 sata sedam dana u nedelji.
U Tedovom svetu, biljke nisu zahvaćene sušom
hladnoćom, niti bilo kojim drugom pošasti koja utiče na poljoprivrednike danas.
A za razliku od staklene bašte, netreba mu dnevno svetlo ni mnogo prostora
Ted ovo zove budućnost farmi.
Svi se sele u gradove.
Zapravo 50% Severno američke populacije je u gradovima.
Oni računaju da će ova brojka da ide na 80%
Tako da smo naslagali ljude, ali nismo još naslagali farme.
Biljke se uzgajaju u ovim naslaganim, sporo rotirajućim cilindrima
Korišćenje cilindara znači da je svaka biljka izložena jednakoj količini svetla
ako bi biljke bila poređane u ravni, morali bi da koristimo šest puta više svetla
Pokretni cilindri imaju i drugu korist takođe.
Biljke pokušavaju da usprave protivno gravitacije
kad god nisu vertikalne u odnosu na zemlju.
Tako da ako okreneš biljku paradajza na stranu,lepu savitljivu, biljku paradajza staru nedelju dana
ona će namestiti okret od 90 stepeni protivno gravitaciji za 15 minuta.
A evo i stvarno sjajnog dela.
Ted kaže da zato što se biljke stalno okreću u cilindru
one će se stalno boriti protiv gravitacije.
I da ta stalna borba tera dodatne hranljive materije pod stabla
stvarajući veće, jače, brže rastuće biljke.
Primetili smo povećanje za pet puta
u brzini rasta biljke
u odnosu na nešto što samo stagnira, čak i pod istim uslovima.
Radili smo Romaine zelenu salatu. Na pakovanju od semena je pisalo 60 do 75 dana.
a mi smo završili za 15 dana.
O kaže da koristi oko 1% vode koja se koristi na običnoj farmi, i daleko manje prostora.
ako mi date desetospratnu zgradu sa korisnom površinom od jednog hektara, ja...
Moji proračuni su da ja mogu da pretvorim to u
proizvodnju koja je jednaka 400 hektara običnih farmi.
Ted kaže da bi farmeri mogli da uzgajaju polja hrane bilo gde.
Robotski Berači i Sejalice
ULTra Prevoz
ULTra je skraćenica za Urbani Laki Tranzit
novi koncept u prevozu za 21 vek.
12 godina razvoja
ULTra donosi svež pristup saobraćajnim gužvama i zagađenju
reagujući na potrebe putnika.
Brz je komforan i zgodan.
ULTra je automatizovani saobraćajni sistem
koji koristi mnogo električnih vozila za 4 osobe, koja ne zagađuju okolinu.
ULTra vas dovodi brže do željene destinacije nego automobil i izbegava probleme sa parkiranjem.
ULTra je dobro prilagođen da uslužuje kancelarije i aerodorome
uklapa se lako sa modernom arhitekturom.
ULTra čini saobraćaj i zajednički prevoz efektivnijim.
povezuje jedan voz sa do 30.000 odseka.
Stanice su na stazama koje su odvojene od glavne staze
tako da zaustavljena vozila ne ometaju slobodan protok saobraćaja.
Sa ULTra ti ne čekaš vozila, vozila čekaju tebe.
Moderne komunikacije i tehnologija svesna lokacije
omogućava vozilima da se kreću u precizno kontrolisanim intervalima
stvarajući tako sistem velikog kapaciteta.
Krećući se lako i tiho, vozila napajana na baterije su bezbedna i pouzdana
dok putuju do 3 puta brže od automobila.
PRT (Personalni Rapidni Tranzit) omogućava složene saobraćajne mreže
krivudavi putevi oko zgrada sa oštrim krivinama
dovode saobraćaj u prvi plan, stavljajući mnogo stanica blizu jedne drugoj.
Staze ne moraju da idu jednostavno samo u pravoj liniji.
Mreža non stop prilagođava, point to point
direktne usluge svim stanicama, svaki put.
ULTra stanice mogu biti postavljene u blizini zgrade, ili čak direktno na drugi sprat
još više povećavajući pogodnost.
Na lokaciojama sa velikim kapacitetom, ULTra će imati više vozila
i efikasniju koreografiju vozila.
ULTra je lak za upotrebu. Nakon određivanja izbora, ULTra će vas odvesti tamo bez stajanja.
Vozila omogućavaju lak pristup biciklovima i invalidskim kolicima.
imaju dosta prostora za ljude, torbe i akt tašne.
Londonski Hitrou Aerodrm će biti domaćin prvom svetskom ULTra sistemu.
Izgradnja na Hitrou je već počela.
ULTra je tranzit za održivu budućnost.
Javni test za Stanford Robotski Auto San Francisko Chronicle|SFGate.com
Evo ga automobil koji vraća nazad auto u automobil.
to je VW Passat 2006. godište, i kreće se po parkingu bez vozača.
Nema ni jednog čoveka unutra, i niko ne upravlja njime preko daljinskih kontrola.
Dat mu je nadimak "Junior" ovaj robotski auto ispituje svoju okolinu.
sa rotirajućim laserskim skenerom.
koji oboji sliku svog okruženja od 360 stepeni, 10 puta u sekundi
Onda "Junior" odlučuje za sebe, koristeći softver veštačke inteligencije
koji radi na moćnim kompijuterima
kako da najbolje nastavi dalje prema putanji koja mu je zadata.
Sebastijan Turn vodi Stanfordski inžinjerski tim
koji uči "Juniora" da vozi.
Ovo su vozila koja mogu da razumeju svet, koja razumeju ostala vozila
osete ih, opažaju ih, prave predviđanja, i ostvaruju interakciju sa njima.
Dakle mi moramo da razumemo da ako dodjemo do stop znaka
da bi druga vozila moga biti tu prva
da bi želela da prođu tu prva, postoje izvesna pravila koja upravljaju redovnim saobraćajem
a mi moramo biti sposobni da se pridržavamo tih pravila
i moramo praviti mašine
koje kopiraju ljudsko razmišljanje u tom specifičnom području.
Svaki "Juniorov" pokret nadgleda grupa inspektora
iz vladine Agencije za Odbranu i Istraživačke Projekte
skraćeno DARPA
To su ovi ozbiljni likovi u belom košuljama.
Došli su u Mautin Vju da procene "Juniora"
da testiraju njegove manevarske sposobnosti u gradskim uslovima
duž staze koja se nalazi na parkingu Šorlajn Amfiteatra
Stanford neće znati pre Avgusta
ali ako "Junior" zadovolji sudije iz DARPA
onda tim može da napreduje u sledeću rundu DARPA urbanog izazova.
Kada će se, 3 Novembra, čak 20 timova koji grade robo automobile
takmičiti za glavnu nagradu od 2 miliona dolara.
U navećem delu "Junior" prelazi svoju putanju bez problema.
Ali u jednom momemntu, jednostavno je stao i odbio da obiđe parkirani automobil.
Izgleda, da je njegov kompijuterski mozak bio programiran sa malo više opreza.
Kada je završio ostale testove, DARPA je pustila Stenfordov tim i "Juniora" da još jednom proba.
Ponovo, kada se približio parkiranom automobilu "Junior" je stao
i izgleda da o situaciji pažljivo razmišlja.
Ovog puta, međutim, više samouvereni "Junior" je obišao parkirano vozilo.
Nakon završetka test vožnji
"Junior" je dobio tretman rok zvezde u medijima.
OK, dakle ovo je "Junior"
Sebastian Turn, je očigledno zadovoljan "Juniorovim" Performansama
se pohvalio i ostalim svojstvima kola.
opremljen je za vožnju od strane kompijutera.
A način na koji vidite ovo, prvo što vidite gepek je pun kompijutera.
Možemo otvoriti za vas.
Vidite kompijuterski sistem na mestu gde se obično nalazi gepek.
Velika kompijuterska stanica je ovde, GPS sistem je ovde
ruter za konekcije je ovde, energetska kontrolna kutija je ovde
A ova kutija ovde je interfejs za sam auto.
Dakle, ova kutija razgovara sa automobilom
I omogućava nam, da kompijuterom, zapravo radimo stvari
kao što su upravljanje, kočenje, i regulisanje gasa i ubrzavanja.
Onda, takože važno, je i oopažanje vozila, tako da vidite ovde dole
senzore, na točku ovde, ovi ovde
pomalo prašnjavi, to su senzori
i oni su sposobni da opažaju okolinu
i da grade model unutra vozila
o tome kako okruženje izgleda.
I poslednja važna stvar je da kada uđete u unutrašnjost vozačke kabine
ona liči veoma mnogo na veoma normalnu vozalku kabinu
osim ova ti dodatna prekidača
a to su prekidači koji omogućavaju da pređete sa ljudskog upravljanja na kompijuterske kontrole
Dakle, kada uključite njih, automobil vozi sam
a vi imate višestruke prekidače za stvari kao što su menjač
papučica gasa, pokazivači pravca i tako dalje.
To, sve zajedno je automobil.
poslednja stvar koju nemogu da vam pokažem se zove softver
Dakle ono što stvarno vozi ovaj automobil nije hardver
To su pametni sistemi, kompijuterski programi, to je veštačka inteligencija.
I to je ono što ovaj automobil radi izuzetno dobro.
Za Stanfordov tim za autonomna vozila
ovaj projekat je nešto što je više stvar izazova zbog prestiža
nego što je to velika novčana nagrada DARPA izazova.
Konačno, to je nešto što su oni već uradili 2005. godine
Za njih, zasiata se radi o izgradnji budućnosti.
Ja sam veoma uveren, da ćete u jednom momentu za vreme trajanja mog života
videti ove automobile kako voze potpuno sami.
Imaćete dugme u mom automobilu koje kaže "Odvezi me kući u garažu"
i možete zaspati, on će vas odvesti kući
i bolje je da mi ne vozimo jer svake godine u ovoj naciji
pogine oko 42.000 ljudi u saobraćajnim nezgodama
uglavnom zbog ljudske greške.
Ako možemo da napravimo bezbednije automobile, ako oni mogu da voze sami sebe
možemo da imao slepe ljude koji če voziti, možemo da imamo stare ljude koji če voziti
a koji drugačije ne bi bili u stanju da voze, decu koja će voziti...
Ili ja, kada sam umoran, ili ne daj Bože
popijem koje pivo više u kafiću.
Mislim da ova tehnologija ima toliko koristi
da ćebiti zaista sjajno imati je.
Kratka ceremonije je održana na novo izgrađenoj Wuhan železničkoj stanici
zbog zvaničnog pokretanja prve kineske putničke brze železnice.
Ona povezuje Wuhan, glavni grad pokrajne Hubei
i Guangzhou, glavni grad Guangdong pokrajne
skraćujući vreme putovanja između dva grada sa 10 na 3 sata.
Wuhanov TV reporter, Hu Li je vio tamo.
Trenutno stojim na platformi broj 1
novo izgrađene Wuhan železničke stanice.
Jedno 3 minuta kasnije, ućiću u prvi voz
Wuhan Guangzhou ekspresne železnice
zajedno sa još 1200 putnika koji idu za Guangzhou, grad udaljen 1068 kilometara odavde.
U tročasovnom putovanju, iskusićemo zajedno kinesku prvu brzu železnicu.
A vožnja će ići odprilike ovako. Za one koji su u Americi
385 km/h je oko 240 mph
A ovo je oko 267 mph
sada je 11.15 po Pekingškom vremenu, i stigli smo na Guangzhou Severnu železničku stanicu
prolazeći kroz 20 gradova, preko 600 mostova, i kroz 200 tunela
imate osećaj kao da letite sa nogama na zemlji.
Putovanje je bilo prijatno, i otkrilo je potpuno novu stranicu u kineskoj mreži pruga
ne samo zbog njene poslednje tehnologije
najduže kilometraže, ili najveće brzine
već i zbog ukupnog poboljšanja u kineskoj mreži pruga.
Hu Li i Lee Jing za CCTV International, iz Guangzhou, Guangdong pokrajne.
Kao što možete videti u ovom članku popularne nauke, Voz u vakumskom tunelu
4000 milja na čas magnetno levitiran voz vam može omogućiti da imate ručak n Menhetnu
i da ipak stignete u pozorište u London, uprkos razlici u vremenu od 5 časova.
Nije nemoguće. Norveška je ispitala prirodno plivajuće tunele
zaključujući da su mogući, iako skupi.
A Šangaj ima maglev vozove na svojim aerodromima.
Ali supersonične brzine zahtevaju još jedan kritični korak: eliminisanje vazduha.
i prema tome eliminaciju trenja vazduha sa putanje voza.
Vakum će takoće sačuvati tunel od destruktivnog efekta probijanja vazdušnog zida
koji bi nekontrolisano, potencijalno mogao pocepati tunel na delove.
Tako da kao što možete da vidite, postoji tehnologija da možete vozom da se krećete 4000 milja na čas
Biomehanika: Medicinska robotika
Ovo je Kvebek grad u Kanadi.
To je toliko francuski grad da kao da ste u francuskoj samo što zaista niste tamo.
Ako šetate obilazeći znamenitosti, isplati se poznavati malo jezika.
Dakle, idemo, "mettre un pied devant l'autre".
Na Srpskom to znači " samo stavi jednu nogu ispred druge"
što znači da je zadatak koji je zadat, jako jednostavan.
Ali za neke ljude, čak i sam čin hodanja
može da bude svakodnevni izazov.
Simon Bouchard je dvadeset sedmogodišnji student za doktora filozofije.
1998 dijagnostikovan mu je rak leve noge
Uprkos presađivanju kostiju rak se povratio
i pre tri godine izgubio je nogu do kolena.
Kao i mnogi kojima je noga amputirana, on sada hoda uz pomoć proteze.
Ali njegova je jedinstvena.
Vidite, ima mozak.
Zapravo, veštačku inteligenciju da budemo precizni.
i radi sve što joj desna noga kaže da radi.
Evo kako radi.
Korak jedan, Bežični senzori, izvini drugar
prenose informaciju od zdrave noge
do bioničke noge.
Korak dva, Ta informacija se onda obrađuje softverom koji je ugrađen ovde.
on interpretira Simonove namere i stvara pokret
zasnovan na akcijama njegove zdrave noge.
Korak tri, prirodan hod.
Standardne veštačke noge, poznate ako pasivne proteze
imaju ograničene zajedničke pokrete
i one jednostavno reaguju na pritisak kojim se deluje na njih.
Možete videti na snimku sa leve strane
da Simonovi pokreti nisu glatki
Ali kada simon nosi bioničku nogu, njegov hod je više prirodan.
Elektro motori obezbeđuju pogon
a sofisticirani zglobovi obezbeđuju bolju amortizaciju udara.
A zbog toga što bionička noga radi sav posao
postoji manje habanja na mestu gde se noga spaja sa kolenom
što je čest i potencionalno opasan problem kod pasivnih proteza.
Mozak, koji je iza mozga, koji je iza noge je Stefan Bedar
Osnivač i izvršni pod predsednik u Victhom Human Bionics.
Mogu vam pokazati ovde, ram proteze
manje više to je vrlo jednostavan ram
ali sigurno dugo smo radili na njemu jer
je težina proteze bila veoma važna karakteristika
zbog toga smo želeli da postignemo istu težinu kao prava noga
što je oko 4, 4.12, 4.5 kilograma
to je dvodelni sistem.
Jastuče u Simonovoj desnoj cipeli prati pokrete i pritisak
praveći i do 1300 proračuna u sekundi
ove podatke prikuplja senzor na Simonovom desnom članku
koji onda bežično šalje podatke
softveru koji se nalazi ugrađen u bioničkoj nozi.
Pokreti kao što su hodanje ili penjanje uz stepenice su ponavljajući
tako informacije omogućavaju motorizovanoj bioničkoj nozi
da kopira pokrete i brzinu zdrave noge.
U praksi, to znači da Simon može da se lati svakodnevnih prepreka
koja ja i vi uzimamo zdravo za gotovo.
sa ranijom nogom, ja sam morao da se penjem ovako, jedan po jedan stepenik
ili dva. - Ali ti moraš da vučeš drugu nogu gore. -Da
Ali mogu to da radim normalno, ovako.
I to je fantastično, nije li ?
Da, jeste...
To je zaista prirodan hod.
- Da
Traži malo vežbanja, ali je udobnije.
Simon samo mora da zapamti da započne svaki novi pokret
kao što je penjanje stepenicama, sa njegovom desnom nogom.
da bi leva mogla onda da je prati.
Simon je bio jedan od njih 20 koji je uzeo učešće u probama koje su trajale 18 meseci
On je koristio njegovu bioničku nogu svo vreme u poslednjih 6 meseci.
Za Stefana i njegov tim, omogućavanje nozi da bude spremna za ljudsku upotrebu
je bio dug proces.
Bilo je potrebno 15 godina da se dizajnira softver veštačke inteligencije
i hardver koji ga pokreće.
Tim je sagradio ove robotske simulatore kako bi pomogli razvoj
proteza koje su najviše nalik živim udovima, pre nego što probaju na ljudima koji su bez udova.
Jedna stvar koja je interesantna u vezi ove bioničke noge
je da je to gotov proizvod, nešto kompletno
ali znate to je samo vrh ledenog brega.
- Da. i ja sam nestrpljiv da vidim šta će uraditi u budućnosti.
Pozdrav od prvih na svetu bioničnih prstiju
koje su napravili Britanski naučnici.
Tenologija je zaista zadivljujuća
ljudi u Touch Bionics mi kažu da će biti samo bolje i bolje
i ja nemogu da zamislim ništa što je više zadivljujuće od ovog.
- Erik Džons je jedan od pacijenata
koji ih testira u probnoj fazi.
Mogu da radim stvari mnogo brže
tako mogu da savijam veš brže
mogu da podižem stvari i nosim ih okolo
mogu da pokupim lego kocke moje dece.
Napravili su ih u Touch Bionics, to je ista West Lothian firma
koja je proizvela biončku i-LIMB™ Ruku.
Oni koji se opreme ovom napravom biće u mogućnosti da savijaju, dodiruju
podižu i pokazuju.
Marketing direktor firme Filip Njuman
kaže da ima potencijal da transformiše živote
hiljade ljudi kojima nedostaju neki delovi stopala ili ruke.
Mi mislimo da je to fantastično.
Mi smo zapravo opremili preko 30 ljudi sada
s ProDigit-om kao rešenjem za njihove probleme.
I sada smo našli da smo naučili iz
ranijih faza te opreme
sa kontrolnim strategijama, pokrivamo sve stvari
koje bi ste očekivali kada ste u ranoj fazi.
Tehnologija, sa kojom smo proveli dosta vremena
radeći sa pacijentima i drugim kliničkim profesionalcima
i veoma nam prijaju rešenja koja ProDigit predstavlja.
ProDigit se prave po porudžbini i montiraju se na ostatak šake.
Senzori registruju signale iz preostalog prsta ili dlana.
Jedna od stvari koja ih čini tako posebnim
je njihova mogućnost da hvataju bez drobljenja objekta.
WakeMed's novi daVinci Si HD
WakeMed's novi daVinci Si HD
je poslednji u tehnologiji robotske hirurgije.
HD video obezbeđuje visoko preciznu dubinu opažanja.
Instrumenti koji se pomeraju doktorovim vrhovima prstiju
obezbeđuju fleksibilnost i preciznost tokom operacije.
Ovaj video, snimljen tokom treninga
demonstrira oktretnost i hitrost instrumenata.
i sposobnost da radi na malim površinama.
Napomena je da je sve ovo veličine kovanice od 10 centi.
Kako će daVinci Si uticati na tipove procedura koje su obezbeđene?
Imali smo već 3 ENT urađena ovde.
Upravo smo primili odobrenje od FDA (administracija za hranu i lekove) za operativne zahvate na glavi i vratu.
dakle trans-oralna operacije umesto mandibulatomije (mandibulatomija je operacija donje vilice).
Kada su otvorili pacijente u njihovim vilicama
mi zapravo radimo kroz njihova usta
bez ikakvih rezova.
Operacija štitne žlezde kroz pristupom kroz transaksilarno područje
umesto da pravim rez na vratu.
Dakle to su dva odobrenja od FDA
Za koja smo imali specijalistu medicine ovde
koji je gledao sistem i video koristi
Koje su daVinci's koristi koje imaju pacijenti?
Manje invazivan, očigledno mnogo manje invazivan
nego mandibulatomija
Oni odlaze kući ranije, kraći boravak u bolnici.
Bolji oporavak, manje bola.
Mislim lista benefita je beskonačna.
Moje ime je Volt Hant.
Dijagnostikovan mi je kancer prostate
i ja nisam čekao i posmatrao kancer
neko izvesno veme. to nije opcija zbog
agresivne prirode koju taj kancer ima.
Morao sam da donesem odluku da ga napadnem odmah
ili kroz operaciju ili kroz tretman zračenjem.
Posle pažljivih istraživanja, Volt je odlučio da se podvrgne robotskoj prostatomiji
hirurškkom zahvatu koju koristi poslednju reč medicinske tehnologije
u Bolnici Univerziteta New Mexico.
da Vinci Hirurški sistem je hirurški robot prvi svoje vrste u Novom Meksiku.
Kosrisim moj palac i kažiprst
da upravljam robotskim rukama koje
koje su oko 10 metara od mene zapravo.
Ja sada sedim oko 10 metara udaljen od pacijenta.
I tako koristeći moj palac i kažiprst, ja mogu
ja mogu da da upravljam robotskom rukom da se pomera
u različitim pravcima.
Ovde je prednost što sam ja u mogućnosti
Ja sam u mogućnosti da izvodim operativni zahvat sa većim stepenom spretnosti.
Večim stepenom preciznosti, nego što možemo sa klasičnom hirurgijom.
Sve ovo se radi kroz veoma male rezove.
Evo injihovog broja, mislim da ih imam ukupno 6
u 3 područja u stomaku. Oni su veoma mali.
A ukupno vreme oporavka od ove minimalno invazivne procedure
je bilo, veoma, veoma brzo.
Moram reći, sviđa mi se ova 3D slika.
Kada možete da radite finije operacije
prava prednost dolazi do pacijenta.
Oni imaju manje gubitke krvi.
Oni se oporavljaju veoma brzo.
i oni mogu da napuste bolnicu
obično sledeći dan ili dan posle.
Već je prošlo dve i po nedelje i ja sam, znate
i ja sam se dobrim delom vratio u normalu.
Kada je robotska hirurgija bila predstavljena ne tako davno
u standardnoj laporostomiji koju smo ranije radili
i koja mi omogućava da radim mnogo komplikovanije hirurške slučajeve
na manje dramatičan način, tako da pacijenti mogu da idu kući istog dana
i da se vrate njihovim normalnim funkcijama
brže, i sa sigurno manje troška i bola.
I ovo je najnovija tehnologija i
i mi je primenjujemo već skoro celu godinu dana i bila je vrlo uspešna.
Možemo da radimo Histerekcije
Možemo da radimo odstranjivanje jajnika i jajovoda kroz karlicu.
Možemo da radimo adhezije kod pacijenata sa mnogo adhezija.
Miomektomiju, ako imaju fibroide, možemo da im odstranimo fibroide.
Rekonstrukciju dna karlice,
procedurom koja se zove Sakrokolpopleksija.
Ona simulira ono što radimo u konkretnom slučaju
pravljenjem malih rezova na abdomenu.
To je najveća korist i pacijent može da ide kući praktično istog dana.
I oni su nakon toga odlično.
Imao sam pacijenta koji je išao u Diznilend
deset dana nakon kompletne histerektomije
i išla je na sve te rolerkostere i bilo joj je odlično.
Dakle ako pacijent ne bi bio podvrgnut robotskoj hirurgiji i
ako bi imao jednostavnu staromodnu histerektomiju
to bi se obavilo kroz rez i kroz stomak
tako da bi ona ostala 3 dana u bolnici u bolovima.
Bila bi 6 nedelja van posla u bolovima.
I sa mnogo ožiljaka i pratećih komplikacija.
To se sve može izbeći sa robotskom hirurgijom.
Tako da ako neko sledeći put kaže da je vizija Venus Projekta
naučna fantastika, pokažite mu ovaj video.
Tehnologija koju danas posedujemo je neverovatna
Ja samo mogu da zamislim kakva će biti u budućnosti
pod slobodom koju pruža Resursno Bazirana Ekonomija.
Posetite Venus Projekat online da bi ste saznali više
o tome kakva može biti budućnost Čovečanstva.
ako samo preduzmemo akcije neophodne da je pretvorimo u realnost
I pridružite se Zeitgeist Pokretu
koji je aktivistička ruka Venus Projekta
gde stanovnici čitavog sveta rade na tome
da naprave ovaj nenormalni svet normalnim.
Hvala vam.
Naša Tehnička Realnost
Kako naučne činjenice pomeraju Venus Projekat
Izvan Naučne Fantastike
By Douglas Mallette, Youtube's TZMSocialEvolution