Tip:
Highlight text to annotate it
X
ORA
Predstavljamo Tihomira Dakića u filmu
Brzina života
PRVI DIO Borba za održivi transport u BiH
Ovo je priča o tome kako je bicikl ušao u moj život.
Kada sam 18 godina sam maturirao
i moja tetka iz SAD-a mi je poslala 200 dolara
da si kupim odijelo za matursko veče.
Umjesto da kupim odjeđu, kupimo sam bicikl
a odijelo sam posudio od prijatelja.
To je zapravo bio prvi bicikl koji sam kupio
i tada je počela moja ljubav prema biciklizmu.
To je postalo sastavni dio mene.
Moja priča je veoma jednostavna.
Dobila sam prvi bicikl kada sam imala 6 godina
i od tada nisam prestala da ga vozim.
I dan danas sam biciklista
Ja zapravo nisam iz Banja Luke veđ iz grada udaljenog oko 50 km.
Kada sam počela studirati donjela sam svoj bicikl ovdje.
Baš kao što je Tiho rekao:
"Ne bih mogao zamisliti svoj život bez bicikla"
Jednostavno je postao dio mene.
Tako sam i upoznala Tihu.
Došla sam u Banja Luku 2001. godine kada nije bilo puno mladih biciklista.
Vremenom smo počeli pozdravljati jedno drugo
jer smo shvatili da oboje vozimo bicikl.
Nakon toga smo se, naravno, upoznali.
Ponekad zamišljam svoju porodicu,
zamišljam kako đu svoje dijete staviti u korpicu i otiđi u vožnju kroz park.
Sama priča o biciklu je povezana sa boravkom u prirodi
jer je najbolji način da istražite i otkrijete
bilo koje mjesto, bilo koju zemlju sa biciklom.
Pritom ne zagaðujete,ne pravite buku, potpuno je prijateljski prema okolini
i sve se kređe brzinom ljudskog oka.
To znači da dok vozite možete vidjeti sve oko sebe,
možete stati gdje god želite, možete plivati u skoro svakoj rijeci
Na ovaj način bicikl vam pomaže da se povežete sa prirodom.
Vožnja biciklom je vožnja brzinom života. To je sigurno.
Banja Luka je veoma lijep grad okružen prirodom.
Imamo jedno od najpopularnijih rekreacijskih mjesta
brdo pod nazivom 'Šehitluci' ili 'Banj brdo'
U zadnje vrijeme sve je više biciklista i pješaka
koji idu prema spomeniku koji je na vrhu brda.
U posljednje 2 godine, desilo se par nesređa
izmeðu biciklista i pješaka u kojima su biciklisti povrijedili pješake.
To je razlog zašto je opština zabranila biciklizam na ovom brdu.
Nakon ove odluke mnogi ljudi su bili razočarani i ljuti.
Počeli su da se žale na web stranici grada,
a mi smo napravili grupu koja se zove "Ostavite moj bicikl na miru!"
Moje ime je Dajana i mi smo takoðe administratori ove grupe.
Za veoma kratko vrijeme, 3 - 4 dana ova grupa je skupila 2 200 ljudi
koji su bili bjesni na situaciju gradu.
Ne samo zbog ovog znaka, jer je on samo mali dio onoga što se dešava.
Mi nismo ravnopravni u saobrađaju.
Biciklisti se smatraju kao divljim životinjama na cesti.
Mi pokušavamo da se borimo protiv ove, nazovimo to, mode
Ova ideja nam je pala na pamet.
Ovo je zapravo letak pomođu kojeg se kod nas ljudi obavijeste ako je neko preminuo.
Na letku je bicikl i piše "Biciklizam je mrtav"
Na ovaj način, mi pozivamo ljude da 21. aprila doðu u podnožje Šehitluka
kako bismo sahranili biciklizam.
Planiramo najaviti medijima kako đemo se kretati gore,
da svi budemo u jednoj koloni i sa ovih 8 - 9 ljudi od početka do kraja
i svi su ostali iza njih.
Kada stignemo do znaka pored đemo staviti sanduk,
a na sam znak ćemo postaviti cvijeđe.
To đe označavati grob. Ali, najvažnije od svega jeste prisutnost medija.
On đe kontaktirati neke ljude Ljilju i Vladimira sa ATV-a
i BEL televiziju zasigurno. Novinari đe pisati o ovome, to neđe biti problem.
Mi možemo napisati saopštenje to jutro.
Da li đe postojati neki kod oblačenja? Kod oblačenja?
Možda bijele majice? Ili žute?
Možemo biti i goli! Ona je to predložila.
Kao Adam... i Eva.
Funkcioniše! Okređe se!
đao Mario,kako si?
Dobro, dobro... Da, još uvijek sreðujem bicikl.
Nadam se da đe biti gotov za sat vremena.
Da, sutra ujutro kređemo.
Nadam se da đe te pripremiti dovoljno vina dok stignem. I hrane, naravno.
Ja jedem mnogo. čuvađu se,bez brige.
Veliki sam ja dečko. Znam kako voziti,bar se nadam.
Ugodno provedite dan. Vidimo se. đao.
DRUGI DIO Primjena održivog transporta na duge staze
Boris je inače u sklopu naše organizacije CZZS i on nam mnogo pomaže oko dizajniranja promo materijala za javnost.
Danas đemo pređi 77km. Na ravnom vozimo izmeðu 20. i 25. km/h.
Preostalo nam je još 10km do prvog prenođišta.
To je jedno jezero, zapravo je vještačko,ali je pogodno za plivanje. Tu đemo se okupati.
Mislim da smo veđ spremni za to.
Ovo je moj jako dobar prijatelj.
Prošao je kroz Njemačku, Holandiju, Moldaviju, Bosnu nekoliko puta, Hrvatsku, Rumuniju, Italiju,
a sada ponovo idemo kroz Bosnu i Italiju.
On je veoma zadovoljan. Proputovao je više od 70% ljudi iz BiH, nažalost.
Takva je situacija. Iza nas je kamion.
Moje ime je Borislav Jankoviđ, Zelenkovac.
Priča počinje šezdesetih godina kada je dobio vodenicu od svog oca.
1986. godine ju je dograðivao, napravio veđu i nakon 1986., uselio se, buduđi da mu se ovo veoma dopalo.
Takoðe, došli su neki njegovi prijatelji i istomišljenici.
Ovdje su dolazili slikari koji su slikali i uživali u prirodi.
Oni žele podiđi svijest ljudi. Ovdje se može svašta naučiti i veoma je praktično.
Koriste ovaj održivi način,kako bi izgradili što više i živjeli,
ne samo od toga, nego i od polja Podrašnica i okoline.
Dobra stvar koju poboljšavamo zajedno jeste sinergija izmeðu biciklista, Bore i ovog mjesta.
Ovo je udaljeno oko 60-70 km od Banje Luke, što je, sa moje tačke gledišta,
za osobe koje putuju iz Zagreba, najbolja ruta preko Gradiške, pa južno prema obali.
Tako da bi ovo bilo mjesto gdje bi mogli spavati.
Ja znam da je Boro član "Couchsurfing-a" i mi bismo željeli pozvati sve ljude
koji vole i uživaju u prirodi da doðu ovdje na par dana. Zaista je prijatno,a izgraðene su i biciklističke staze.
To bi bilo dobro za zdravlje.
Zovem se Boris čikiđ i ja sam iz Banje Luke.
Imam 33 godine i zaista volim voziti bicikl. Za mene je ovo pravi život.
Sloboda. Ja ne koristim auto.
Bicikl je savršen za transport, a jedino gorivo je ovo.
Osjećam se sve jače i jače, pun sam energije.
Prvi dan je bio težak. Svaki početak je težak.
A sad kada se približavaš obali Italije, imaš sve više volje voziti bicikl
i tvoje tijelo se prilagodava potrebi korištenja energije.
A budući da koristiš energiju, jedeš više. Kada jedeš više, trebao bi paziti šta jedeš.
Sutra ujutro ustajemo u 6 sati. U 6 sati? Stvarno? Da.
7 i 20 ujutro, napuštamo Livno.
Nalazimo se na 700 metara nadmorske visine.
Krećemo se prema Omišu i Splitu, dokle imamo izmedu 120 i 130 km.
Trenutno je 20 stepeni. Savršeno za vožnju bicikla.
Danas ćemo preći granicu izmedu Bosne i Hrvatske.
Preći granicu izmedu bliske braće.
Krećemo se prema graničnom prelazu Aržano, koji se nalazi na prelazu iz BiH u Hrvatsku.
Trenutno prolazimo pored Buškog jezera, koje je jedno od najvećih jezera u BiH.
Ovo jezero je vještačko, nije prirodno.
Ako posmatrate podvodnu vegetaciju, učiniće vam se da izgleda kao more.
Svaki put kada sam ovuda prolazio kao dijete, vikao sam svojim roditeljima :
" Mama,tata,pogledajte more! Stigli smo! "
" Ne,nismo. Ima još 150 km. "
I onda ponovno čekanje da stignemo do Hrvatske obale.
U tom periodu, to je bila Jugoslovenska obala.
Tako da smo je nazivali samo "obala" .
Prešli smo granicu bez ikakvih problema.
Uglavnom vam postave par pitanja, mi odgovorimo i to je to.
I onda nas puste, bez provjeravanja prtljaga.
Sada nas čeka prelazak najtežeg dijela Hrvatske, jer moramo da se penjemo.
Nakon toga se spuštamo, ali opet nailazimo na uzbrdicu kod kanjona Cetine.
Trenutno temperatura raste iznad 25 stepeni, tako da će kasnije biti još toplije.
Zbog toga moramo ići. Izvinite me.
Večeras odlazimo u 20:30 i stižemo u Italiju u 7 časova.
Onda ćemo voziti dijelom kroz Conero prema Vastu.
Biće dobro. Naporno, ali dobro.
U redu onda, čuvaj se. I sretan put.
Bilo mi je zadovoljstvo voziti. Meni takode.
Gumu je probušio trn, pa ćemo morati da je zamjenimo.
Što prije, to bolje, jer Sunce neće čekati.
Ostatak vazduha izlazi van i ne trebamo provjeravati da li ima drugih rupa.
Prvo stavimo vanjsku gumu na mjestu gdje se nalazi ventil.
Ovdje možemo da vidimo dio stare pruge i to je jedno
od mjesta koja se mogu iskoristiti za izgradnju biciklističke staze.
Ta bi ruta bila veoma popularna iz razloga što je more veoma blizu i što je veoma lijepa,
te bi se zato trebala iskoristiti.
Nadam se da ćemo za sat, sat i 15 minuta stići do Vasta, krajnje destinacije.
Prije toga ćemo da se kupamo u moru. Jer zbog čega smo uopšte dolazili ovamo?
Samo da bismo snimili neki tamo dokumentarac? Ne.
Došao sam takode da se okupam u moru i da uživam.
Kada voziš bicikl, nailaziš na uzbrdice i nizbrdice.
Kada voziš uzbrdo, znojiš se i teško ti je okretati pedale.
Ali ako želiš da dodeš do nečeg dragocjenog, lijepog i predivnog, moraš se malo pomučiti.
U životu takode imate nizbrdica, laganih trenutka, ali svakog momenta možete
da padnete i da se povrijedite.
Krivine, raskrsnice, uzbrdice i nizbrdice su sastavni dio života
i šta je najvažnije u tom putovanju kroz život,
jeste da nastavite voziti, da nastavite okretati pedale i da ih pritisnete još jače.
Vjerujte mi, prije ili kasnije dosegnućete najljepši dio života, a to je njegov smisao.
Rad na održivoj mobilnosti u Italiji
Zdravo, moje ime je Tihomir Dakić.
Ja sam iz Banja Luke, Bosna i Hercegovina.
Član sam organizacije Centar za životnu sredinu,
koja postoji već 10 godina i koja radi na zaš*** životne sredine i održivom razvoju.
Moj dio posla je najviše vezan za promociju održivog transporta,
i promociju bicikla kao vida transporta, cikloturizma i slično.
Prvi put sam došao ovde prošle godine biciklom na ORA radionicu
i primjetio sam veoma lijepe biciklističke rute u Vastu i mjestima Punta Aderci i Punta Penne.
Otišao sam da se provozam i da istražim malo, pa sam vidio da bi to bio fin krug od 30 km.
Krug je dugačak 31,4 km.
Polazi iz centra Vasta u pravcu predivnih sela.
Ovdje se nalazi rijeka Lebba, a ovdje rijeka Sinello duž kojih se nalazi i staza,
zatim dijelom gdje je bila stara željeznička pruga, i koja prolazi veoma blizu plaže, blizu obale.
Prolazi kroz Punta Penne i Punta Aderci i nazad sve do Vasta.
Ja sam Fausto. Dolazim iz Belgije i imam 29 godina.
Došao sam ovdje u Vasto na ORA internacionalni sastanak.
Upoznao sam Tihu prvog dana ove radionice,
radionice o održivoj mobilnosti gdje ćemo promovisati i pripremiti jednu biciklističku rutu.
ORA je proces edukacije, komunikacije i upozorenja na teme održivog razvoja
u koji je uključeno nekoliko evropskih nevladinih organizacija u protekle dvije godine.
ORA je akronim za Observe Rethink Act ( Posmatraj Razmisli Djeluj )
i želi reprezentovati oboje, metodologiju rada i kao i stil života.
U ORA procesu koristimo nekoliko alata, multimedijalnu produkciju, edukativne aktivnosti,
osnivanje EKO-centara i susrete voda mladih aktivista iz nekoliko evropskih nevladinih organizacija.
U 2010. smo planirali i ostvarili tri različita susreta mladih ljudi ;
u Banjoj Luci (Republika Srpska, BiH), Liege (Belgija) i ovdje u Vastu (Italija).
Ovdje u Italiji smo ugostili oko 50 mladih ljudi koji dolaze iz 12 evropskih zemalja.
Zajedno sa njima realizujemo četiri radionice, multimedijalnu, grafički dizajn, edukativnu
i zajedno sa Tihom, na održivoj mobilnosti.
Na samom početku, trebamo da uradimo analizu raskrsnica koje ćemo proći i gdje ćemo postavljati znakove.
Ovdje možete vidjeti različite podloge staza, koje bi trebali objasniti u dokumentu, kao što su asfalt i zemljani put.
To je razlog zašto nekada trebamo da predemo istu stazu i po tri puta.
Prvi put da bismo istražili rutu, drugi put da bismo je dokumentovali i treći put kada smo sigurni
u konačnu rutu, prolazimo je sa GPS-om i snimamo realno vrijeme koje je potrebno za prolazak.
Jedan od finalnih proizvoda jeste gpx fajl.
Fajl koji služi za razmjenu podataka i koji
je jako koristan pored znakova koji će se postaviti na samoj stazi.
Naravno, ideja u vezi radionice je bila saradnja s Tihom,
zbog njegovog iskustva iz Banjaluke i projekata u vezi sa održivom mobilnosti,
s namjerom da kreiramo i realizujemo biciklističku stazu na teritoriji Vasta,
koja će spajati stari dio grada Vasto, koji je na vrhu brda,
i prirodni rezervat Punta Aderci koji je na obali mora, preko rijeke Lebba.
Zajedno sa grupom lokalnih bicilista i ovom internacionalnom grupom mladih ljudi koji dolaze iz cijele Evrope
radimo na terenu, prije svega da razmijenimo iskustvo i znanje kako napraviti stazu.
U isto vrijeme radimo na izradnji i postavljanju mape,
i otvaranju nove biciklističke staze na teritoriji Vasta
zvane CCCP (It. : Corto Circuito Ciclo Pedonale; Sr. : kratka kružna biciklistička staza).
Bio sam impresioniran kada sam saznao da je Tiho
prošle godine ovdje došao biciklom iz Bosne.
I kada smo razgovarali, želio sam biti dio toga i saradivati s njim.
Napravili smo biciklističku stazu iz Vasta dugu 35 km.
Veoma smo zadovoljni, iako je ovo bio težak posao sa kompleksnim pripremama.
Stanovnici Vasta i turisti sada imaju mogućnost da biraju različit transport
redukujući uporebu motornih vozila korištenjem bicikla.
U ovom području je bivša pruga zajedno sa novom stazom.
Postoji jedan regionalni projekat o tome da se ovo pretvori u dugu biciklističku stazu.
To je važan projekat koji bi mogao realizovati jednu od najdužih biciklističkih staza u Evropi.
Tu je mnogo osoba koje žele održivu mobilnost koja je čista i relaksirajuća.
Danas poslije podne u 18:00 časova smo pozvali stanovike Vasta
da nam se pridruže u vožnji na ovoj stazi koja je dugačka 32 km.
Vrijeme je lijepo i nadam se da će nam vjetar duvati u leda, a ne u prsa
i nadam se da će sve proći bez problema.
Bilo je malo naporno za mene jer nisam navikao, ali je predivno i dobro za zdravlje.
Možete da vidite sve usput i da osjetite vjetar.
Sve je veoma lijepo. Srećan sam ovdje. Nema kiše, sunčano je, pa su svi srećni, zar ne?
Veliko je zadovoljsvo biti danas ovdje i voziti sa ljudima iz cijele Evrope.
Danas ću da idem vozom jer bi mi biciklom trebalo više vremena, a treba da stignem na svadbu mog prijatelja.
Treba da stignem sutra i stižem tačno na svadbu koja, čini mi se, počinje u 18:00 časova.
Sretan put! Hvala.
Koliko je sati?
Jedini voz koji ide direktno iz Vasto San Salva do glavne stanice Ankone
jeste ova ovdje i jedini je koji prima bicikle, te ima poseban vagon za to.
Regionalni je i to znači da staje u svakom mjestu i stižem u Ankonu u 16:45 časova.
Ovo je jedini voz da nas na koji možete da stavite i bicikli što definitivno
nije dovoljno ako neko želi da putuje biciklom.
Vidimo se! �