Tip:
Highlight text to annotate it
X
VASILISA PREKRASNA
Evo jedne priče za vašu zabavu...
Divne priče...
Veličanstvene su, divne, stvari u njoj,
i najčudesnija čuda...
duboka kao i narodna mudrost.
Poslušajte braćo, kako mi se čudesna stvar dogodila!
Zaostadoh iza vas i skrenuh sa staze.
Iznenada videh nešto, hop-hop!
Lisica?
Zec?
Veverica!
Kakva zver!
Požurih za njom, a ona me prevari.
Ispentra se na vrh drveta i sede tamo bez pokreta.
Ja razmaknuh grane i odapeh strelicu...
I?
Strelica ne pade dole, a ni veverica.
Oh, lvaška, siroti tikvane!
Išao sam dalje i iznenada čuo komešanje u travi.
Zmija?
Ne.
- Buljava žaba? - Ne!
Kuna!
Ti si lažov!
Ja krenuh prema njoj, a ona prema meni.
Ja skrenuh levo, a ona desno.
Ona trčaše uzduž, ja popreko. Uzeh svoj luk, i odapeh strelicu.
I?
I?
Niti nađoh strelu, niti, kunu.
- Ti gubitniče! - Ti si očajan strelac!
Da ublažim tugu, skupih malo pečuraka.
Gledajte, braćo.
Ovo pred vama je ulovio lvaška, siroti tikvan!
Ponesite sada moju torbu kući, a ja ću još malo da lovim.
Šta to radite? Odlazite! Odlazite!
Šta to radite, vi proklete koze!
Iš! Iš!
Vi proklete kokoške!
Šta da radim sa tobom?
Kakva nesreća! Kakva nesreća!
Dakle bez boršča, bez kaše. A umirem od gladi!
Užasno je! Opet nema večere.
Zašto ste se snuždili k'o pokisli ćurani?
Rekoh vam da se oženite, onda možete da zapovedate vašim ženama.
Da se oženimo... Oženiti se nije kao obuti cipelu.
Jednom se oženiš, a kaješ se celoga života.
Tišina! Ako si previše izbirljiv, nikada se nećeš oženiti.
Ne protivreči svome ocu!
Ovo je moje poslednja reč! Neću više da kuvam za vas.
Ako se oženimo, bićemo u nevolji.
Moramo se oženiti. Ne želimo da umremo od gladi.
Uzmite vaše lukove, sinovi,
idemo napolje da oprobamo sreću.
Tamo gde odapnete strele, tamo ćete tražiti vaše neveste.
Hoćemo li krenuti, brate Agafone?
Pa, hajdemo, brate Antone.
Oh moje srce...
Oh moje srce...
Strelica, dobroga strelca,
kroz vazduh leti, i naćiće ti put do kapije tvoje devojke.
To je on!
Strelica, dobroga strelca, kroz vazduh leti,
i naćiće ti put do kapije tvoje devojke.
Majko Praskoveja, molim te nađi mi mladoženju koji je moje vrste.
Daj i meni da probam.
Zašto? Ti si premlad.
Oh, ti nisi dobar nizašta, lvaška.
Kreni sada i pronađi svoju suđenicu.
Idi! Idi!
Oslobodi put
Šta?
Oslobodi mi put!
- Misliš ja? - Da, na tebe mislim!
Ja, plemićka ćerka,
treba da se sklonim s puta tebi, neotesanoj, trgovčevoj kćeri?
Ako se ne skloniš sa puta, počupaću ti svu kosu.
Ne, neću se skloniti!
Gledaj, plemkinja se sva nadula od njene oholosti.
A trgovkinja krči put svojim stomakom.
Savij vrat, ili ćeš probiti nebo svojom glavom.
Ti motko!
A ti, debela kaco, zauzela si pola puta.
Pogledaj te neveste... One će se potući.
Kako si putovala, Beljandrasa Petrovna?
Put je pun rupa i prašnjav.
Nadam se da se nisi umorila, Melanija Savišna?
Iscrpljena sam. Bilo je vruće i sparno. Jednostavno, užasno.
Pogledaj tu nevestu... Blista kao sunce.
Ili barem kao mesec.
- Klizava. - Hladna.
Tišina!
Ona je možda iz močvare,
ali svakoj ćemo odati istu počast.
Ona plače, zar ne?
Ona je samo žaba, ali lije suze kao čovek.
Ne plači, sirotice.
Neću nikome dopustiti da te povredi.
A sada, drage neveste, uradite kućne poslove.
- Kakve poslove? - A kada će biti svadba?
Prvo moram da vidim da li ste vredne da budete žene mojim sinovima.
Znate li da radite?
Uzmite vaše kose, sinovi, idemo da kosimo.
Noć će biti svetla.
A vi drage neveste, idite na posao.
Požanjite pšenicu, i uvežite je u snopove.
Vratićemo se ujutru.
Jesi li čula?
- Šta je stari rekao? - Šta?
Da li smo vredne da im budemo žene?
Kako samo ima petlju da kaže tako nešto, staro laprdalo?
Požanjite pšenicu!
Nikad nista nisam radila ovim rukama. Matora smežurana pečurka!
Ne uzimaj ono što je moje!
Vrlo važno! imam pun sanduk srebra za miraz!
A ja imam jastuke pune labudovog paperja!
Daj da ih dodirnem.
Daj da virnem u tvoj sanduk.
Bubašvaba!
Lažljivice! Nemaš ti ništa u tvom sanduku!
Hvalisavice!
To je samo kudeljino vlakno!
Žaba!
- Bacimo je kroz prozor. - Uradimo to!
- Šta je? - Devojka.
Odakle je samo došla?
Žablja koza!
Može li se žaba pretvoriti u devojku?
I to tako prelepu devojku
To je zbog žablje kože.
Želela bih da mogu da je navučem i da postanem lepotica.
- Hajde da je ukrademo. - Da.
- Šta ćemo da uradimo? - Samo ćuti.
- Daj je meni! - Moja je!
Neću pustiti! Nećeš je ti imati!
Moja je!
Pocepala se!
Raskinula se!
Šta ćemo da uradimo?
Zapalimo kožu.
- Hajde da to uradimo. - Uradimo to.
Tri brata su se kretala kroz zelenu jarugu,
Tri brata su išla, Tri rođena brata.
Teci reko, do plavoga mora,
Do širokog plavog mora, do širokog mora plavog,
Kosili smo zeleno polje, da, zeleno smo kosili polje,
Nosimo sad pesmu našu, do divne rodne grude.
Preko reke, preko reke, u zelenu dolinu,
Tri brata su se kretala kroz zelenu dolinu,
Tri brata su išla, Tri brata su išla,
Tri brata su išla, Tri rođena brata...
Šta da radimo?
Samo ćuti.
Pa, pokažite vaš posao, drage neveste.
Da li da vas pohvalimo, ili prekorimo?
Nismo ni trenule okom. Radile smo celu noć.
- Bez predaha. - Bez pauze.
- Evo našeg posla! - Tamo!
Dobre su to neveste! Biće one dobre žene!
Imaćemo svadbu danas!
Ovo je naš kraj!
Ko si ti lepa devojko?
Ja? Ja sam tvoja nevesta, Vasilisa.
Oteo me je Gorinič Zmijoliki.
Pobesneo je kada sam odbila da se udam za njega.
Pretvorio me je u žabu i poslao da živim u močvari tri godine.
Uskoro će taj rok isteći.
Ali umešala se ljudska zloba.
Zapalili su moju kožu.
Zbog toga se moram vratiti u zarobljeništvo.
Nije nam suđeno da budemo srećni zajedno, lvanuška.
Ne budi tužna lepa devo Ja ću te zaštititi.
Dakle tako je!
Čuješ li, lvanuška, kako zemlja stenje?
To Gorinič Zmijoliki leti da me otme.
Vasilisa!
Ivanuška!
Vasilisa, draga moja!
Oprosti, lvanuška!
Tako je sinovi,
oterajte svoje neveste, da se nikada više ne vrate
da ih nikad više ne vidimo.
Srećan vam put!
I, pokrijte vaš put labudovim paperjem!
Pomiri se sa tim, sine moj. Jako mi je žao zbog tvoje nesreće.
Nikada se neću pomiriti sa tim.
Neću dopustiti okrutnom Serpentu da zadrži Vasilisu.
Pronaći ću devojku, makar i na dnu mora!
Nepojmljivo je da pobediš Serpenta.
Zar ne postoji baš ništa što može da ga ubije?
To je druga priča, sine moj.
Iza trideset devet zemalja, u gustoj šumi,
rastu tri moćna hrasta.
Tri hrastova stabla...
Kada kukavica zakuka tri puta,
dobro pogledaj u hrastova stabla.
U dnu stabla, ima pećina. U njoj, iza hrastovih vrata
sa velikom bravom, sakriven je opasan mač.
Samo, treba ti ključ za tu bravu.
Gde je taj ključ?
Ljudi znaju o tome.
Idi uokolo po svetu i pitaj ljude.
Teško mi je da se rastanem sa tobom, lvanuška.
Ali, mislim da ti ne mogu pomoći.
Taj zadatak odvede lvana na dug put kroz rodnu zemlju
u potrazi za čarobnim mačem.
Zdravo, kovaču!
Zdravo dobri čoveče!
Gde si krenuo?
Samo ja znam gde sam krenuo.
Pa, sedi, budi moj gost.
Treba mi ključ koji otvara veliku bravu.
Možeš li mi iskovati jedan?
Kovač ne može iskovati pamet onome ko je nema.
Za šta ti je potreban ključ?
Sa tim ključem doći ću do smrtonosnog mača
da pobedim Goriniča Zmijolikog!
A šta kažeš zato da je...
ključ za sve brave
srce bez straha.
Bolje ti je slušaj šta ljudi kažu.
Taj ključ je čuvan u zlatnom jajetu,
koje je u plavo sivoj patki,
a patka je u kristalnom kovčežiću,
a kristalni kovčežić je
u visokom borovom drvetu!
Hvala ti za tvoje dobre reči. Doviđenja.
U Serpenovom kraljevstvu,
Vasilisu Prekrasnu čuvala je Baba Yaga.
Dakle, nećeš da se udaš za Goriniča Zmijolikog?
Ne, neću.
Glupa devojko!
Gledaj kakav te život čeka, ako se pokoriš njegovoj volji.
Evo, tvoj prosac ti šalje sve ove poklone.
Probaj ih, Vasilisa draga.
Probaj ih, medena.
Ne zadovoljava me to da me oblači kao neku lutku.
U redu, onda.
Zaključaću te, draga,
pa onda nećeš biti tako tvrdoglava.
Zar nisi već dovoljno patila?
Kladim se da umireš za svojom slobodom?
Hajde, idemo.
Jesi li se predomislila?
Hoćeš li se udati za Goriniča Zmijolikog?
To nikada neće biti!
Onda treba da znaš!
Tvoj bosonogi lvaška je bio pošao da te spase,
ali udavio se uz put.
To nije istina!
Onda pitaj zmiju koja gmiže, vuka lutalicu, žabu iz močvare.
Svi iz šume to znaju.
Kako god, bio on mrtav ili živ, nikad ga neću zaboraviti.
Vasilisa!
Ivanuška!
Ivanuška!
Već sam izgubila svaku nadu da ću te ponovo videti.
Ostala mi je još samo jedna noć života.
Sutra u zoru Gorinič Zmijoliki će biti ovde.
Baba Yaga priprema venčanje.
Ne brini, Vasilisa, učinićemo sve pre jutra.
Ja samo treba da pronađem pećinu.
rekao si, pećina?
zar nije pećina ono što Baba Yaga skriva u čestaru?
- Gde je to? - Tamo.
Idi i potraži je.
Nikada ranije nisam osetila rusku krv ovde.
A sada ruska duša
se lično pojavila.
Kako ruska duša može biti ovde?
Čuvaj se ako si me slagala.
Medena.
Evo ti tvoja venčanica.
Hajde, obuci je.
Sutra ćeš se udati za to Goriniča Zmijolikog.
Hvala ti, bako. Tako je divna!
Otkuda da si sada tako poslušna.
Prosto ne ličiš na sebe. Evo, obuci je.
Spremi se za sutra.
Beži odavde, lvanuška. Strašna te smrt čeka ovde.
Ne brini, Vasilisa, čim kukavica tri puta zakuka...
Vreme je.
Ove noći će se sve rešiti.
Nemaj loše misli, veruj mi.
Doviđenja, lvanuška!
Doviđenja!
Doviđenja, medvedići!
Dobro je medo, čvrsto ga drži!
Čekaj!
Postaviću ti tri zagonetke.
Ako pravilno odgovoriš, dobićeš mač,
ako ne pogodiš, nećeš sačuvati glavu.
Šta je najbrže na svetu?
Strela.
Vetar!
Svetlost!
To je bolje.
Medena.
Ko?
Ko je bio ovde?
To je opet bio tvoj lvaška.
Gde se krije? Kaži mi!
Nećeš?
Svakako ću te naterati.
Ako ne, onda će se u vatri izgubiti tvoj jezik.
Sada pogađaj
poslednju zagonetku.
Šta je najdraža stvar na svetu?
Vasilisa.
Život!
Život je najdraža stvar!
U redu.
To je za tebe lvaška, siroti tikvane!
Moramo to uraditi pre zore.
Hajde, Sivka, trči! Ne štedi kopita!
Ima da pričaš kao jagnje kada osetiš miris vatre!
Eno, Gorinič Zmijoliki lično, leti.
I ja imam nešto da se počastim.
Konja za večeru,
mladića za dezert!
Hej, ti, ružno čudovište!
Ne možeš pojesti belog labuda pre nego što ga uloviš!
Nemaš šanse u borbi sa mnom!
Ti bosonogi seljače,
seoski tikvane.
Čarobni maču, učini mi uslugu, odseci glavu moga neprijatelja!
To je kraj bosonoga lvaške.
Ne, nikada neće biti!
Ali, ako je tako, i ti ćeš, takođe, u pakao!
Eto to je bosonogi seljak, to je seoski tikvan.
Ivanuška!
Sada možemo nazad kući, u naš rodni kraj.
KRAJ
Preveo: ARCHIBALD